U godini krize Agrokora, u kojoj je važnu ulogu odigrala ruska državna banka Sberbank, godini Svjetskog nogometnog prvenstva na kojem je hrvatska reprezentacija odnijela srebro u Moskvi i godini odmrzavanja odnosa Hrvatske i Rusije, razgovarali smo s ruskim veleposlanikom Anvarom Azimovom o otvorenim pitanjima između dvije države te o napetostima u Ukrajini i na Kosovu.
Kako danas vidite hrvatsko-ruske odnose uspoređujući ih sa situacijom otprije nekoliko godina kad su bili zategnuti?
Zadovoljan sam razvojem naših bilateralnih odnosa; u posljednje tri godine došlo je do novog zamaha, a jedan od najvećih uspjeha bio je ponovno uspostavljanje političkog dijaloga. Ove je godine hrvatska predsjednica posjetila Moskvu, susrela se s predsjednikom Putinom i premijerom Medvedovom. I hrvatski se premijer Plenković susreo s Medvedevom.
Osim toga, organizirali smo prvi izravni telefonski poziv Grabar-Kitarović s Putinom kad se razgovaralo o cijelom nizu pitanja, uključujući posjet Putina Hrvatskoj. Cijeli se niz kontakata razvija. Imali smo brojne posjete iz jedne i druge zemlje, uspostavili smo redovite konzultacije na razini ministara. I ovo imamo namjeru nastaviti. U svakom slučaju, stanje je danas znatno bolje nego prije.
Kakve su gospodarske veze?
Zadovoljni smo što je međusobna trgovinska razmjena podignuta na 1,5 milijardi eura tijekom ove godine. Ali nije to dovoljno, ima još puno potencijala. Moj je cilj postići razmjenu od tri milijarde eura. U iznos od 1,5 milijardi eura trgovinske razmjene nije uvršteno oko 600 milijuna eura vrijedna isporuka plina, koliko je Hrvatska kupila od Rusije.
Ovim je naša međusobna razmjena zapravo na oko 2,1 milijardu eura. Ove je godine Rusija znatno podignula isporuku plina u Hrvatsku i time smo zadovoljni.
Ipak, spremni smo pojačati isporuku plina i nafte, a hrvatski partneri znaju da Rusija nikada ne koristi plin i naftu kao političko oruđe ili kao oblik pritiska. Prijedlog predsjednika Putina da se plinoficira cijela Hrvatska radi izgradnje novih termoelektrana, financijskim resursima iz Rusije još je aktualan. Mi smo na to spremni jer smatramo da je plinofikacija cijele Hrvatske bitna radi razvoja države. Ujedno, napredujemo s plinofikacijom rafinerije u Bosanskom Brodu, a početkom sljedeće godine moći će se potpisati ugovor između Zarubežnjefta i Croduxa te početi renoviranje plinovoda iz Hrvatske do Bosanskog Broda.
Koliko je RH zanimljiva Rusima kao turistička destinacija?
Ove godine više od 150.000 turista iz Rusije posjetilo je Hrvatsku. Tih 150.000 turista vrijedi kao pola milijuna ostalih posjetitelja jer naši turisti, prema svim pokazateljima, troše desetak puta više novca na odmoru od turista koji dolaze iz ostalih zemalja Europe. Moj je cilj da se ovaj turistički val proširi. Postoji golem potencijal jer ima sve veći broj Rusa koji žele doći u Hrvatsku. Zbog prirodnih ljepota, hrane, gostoprimstva. Ne vjerujem da Hrvatska može naći bolje partnere u turizmu.
Što je glavni problem u razvoju odnosa?
Potpuno sam siguran da je Hrvatska zainteresirana za proširenje suradnje. Glavni je problem u hrvatskim zapadnim partnerima. Oni smatraju da jačanjem pozicije Rusije, posebno u energetskom sektoru, Moskva jača svoju geopolitičku poziciju i utjecaj. Napominjem da ni u jednom trenutku ne želimo narušavati odnose Hrvatske i zapadnih partnera. Mi znamo koje su realnosti, svjesni smo da je Hrvatska članica EU i NATO-a, no vjerujemo da postoji posebna niša zajedničkih odnosa Rusije i Hrvatske.
Uzmimo za primjer slučaj Agrokora. Suočili ste se s golemim problemima, i tijekom te krize zapadne zemlje bile su više nego dobrodošle da pomognu, da daju financijsku pomoć, da preuzmu Agrokor, ali to nisu napravile. Rusija i Sberbank su tu uskočile.
Koji su modeli buduće suradnje?
Čekamo konkretne prijedloge s hrvatske strane za ulaganje u energetski sektor. Spremni smo uložiti milijarde dolara u energetiku, ali lopta je na hrvatskoj strani. Jasno nam je da imate određene obveze prema zapadnim partnerima, ali mi smo spremni na suradnju. Naravno, ovi su energetski projekti na zajedničku korist. Jer ako Rusija plinoficira Hrvatsku, to će nam otvoriti novo tržište za plin.
Kakva je situacija sa sankcijama?
Sankcije uništavaju suradnju s Hrvatskom. Dobro se zna da zemlje EU gube tri puta više novca nego Rusija zbog sankcija. Na žalost, nisam optimist da će sankcije uskoro biti ukinute. Sankcije se nastavljaju, to nema veze s nama, već s EU. Ovo je ponajprije vezano za provođenje Minskog sporazuma, s tim Rusija nema veze. To ovisi o Kijevu i Donbasu. Sankcije nisu zbog Krima, one su uvedene prije nego što je Krim pripojen Rusiji. Tada su sankcije samo pojačane. Što se Krima tiče, to pitanje nije vezano s Minskim sporazumom. Oko toga nema pogađanja, Rusija neće dopustiti nikakve promjene. Krim je bio, jest i bit će zauvijek dio Rusije.
U tom su području velike napetosti između Ukrajine i Rusije?
U tom svjetlu treba gledati i incident kod Kerča. Naravno, jasno nam je da je Hrvatska dio EU i prihvaća stajalište da je Krim dio Ukrajine. No, mi se ne slažemo s tim stajalištem, za nas je realnost drugačija. Za nas je to bila otvorena i jasna provokacija Kijeva. Mi imamo i dnevnike ukrajinskih brodova iz kojih se vide zapovijedi koje su oni dobili. Bila je to provokacija zato da Porošenko ojača svoju poziciju pred predsjedničke izbore.
Zbog toga je uostalom i uveo izvanredno stanje u Ukrajini jer mu s proturuskom histerijom jača politička pozicija u zemlji. Drugi razlog ovog incidenta bio je torpedirati sastanak između Trumpa i Putina. Mi smo zainteresirani za cjelovitost Ukrajine, no poštujući realnost. Jer Krim nije Ukrajina.
Najavljivan je i mogući dolazak ruskog predsjednika Putina u Hrvatsku?
Postoji mogućnost da predsjednik Putin posjeti Hrvatsku sljedeće godine. No bilo bi dobro da Hrvatska organizira neki važan forum, na kojemu bi Putin mogao sudjelovati. Ali, to treba organizirati Hrvatska. Ako bi se ovo dogodilo, mogao bi se organizirati i poslovni forum. Svakoga dana susrećem se s hrvatskim privrednicima koji nisu zadovoljni sankcijama.
Budućnost hrvatskog izvoza ne leži u Zapadu, već u Rusiji. Potencijal za hrvatski izvor je bar milijardu eura na godinu, tri puta više nego što je to danas. Sada zbog sankcija tu tržišnu nišu ispunjavaju dobavljači iz drugih zemalja. Posjet Putina mogao bi dovesti odnose s Rusijom na novu razinu. Volio bih da se potpiše povelja o strateškom partnerstvu s Rusijom koji smo spremni pripremiti, no pitanje je kako bi na to reagirali zapadni saveznici Hrvatske. Moj prijedlog strateškog partnerstva bio bi zadovoljavajući za Hrvatsku, ali mislim da zbog ovih vanjskih utjecaja Hrvatska to ne bi potpisala.
Kakav je stav Moskve o kosovskoj krizi?
Rusija podržava rezolucije UN-a i smatramo da sve treba riješiti između Beograda i Prištine. Carine koje je Priština uvela provokacije su kojima Priština pokušava pritisnuti Beograd. Mi smo za rješenje problema, ali ne na štetu srpskog stanovništva na Kosovu te na štetu Srbije.
>> Pogledajte video i saznajte što o Pupovcu kažu ljudi iz njegova rodnog sela
Hvala vam na Svjetskom nogometnom bez huligana (osim Pussy Riotsa koje ste s pravom zatvorili jer su prekinuli utakmicu Hrvatske reprezentacije. )