Zasad ne vidim potrebu za sklapanje "stand by" aranžmana s MMF-om, ali
kada bih procijenio da se prilike u svijetu pogoršavaju i da
bi posezanje za deviznim rezervama bilo veće od onoga za koje držimo da
je izdrživo, sugerirao bih Vladi neka se obrati MMF-u i drugim
financijskim institucijama – kazao je jučer guverner HNB-a
Željko Rohatinski u razgovoru s novinarima.
Pad uvoza i kredita
Središnja banka spustila je procjenu rasta u idućoj godini
sa 2 na 1 posto, a u ovoj na 2,5 posto. Pad u ovoj godini prije svega
je određen domaćim razlozima na koje se u posljednjem tromjesečju
vezala i financijska kriza u svijetu. Neto devizne rezerve
središnje banke iznose osam milijardi eura, a guverner je
najavio mogućnost angažiranja dijela rezervi za održavanje likvidnosti
u vanjskom plaćanju.
Nakon otplate dospjelih kredita i kamata, ove je godine u državu
ušlo 4 milijarde eura novih kredita, iduće se očekuje samo
jedna milijarda eura. Kapitalni prihodi iz inozemstva spustit će se sa
3 na 1,5 milijardi eura, a izvoz će stagnirati, dobrim dijelom i zbog
toga jer bi eurozona mogla biti u minusu 2,5 posto, a ne 0,5 posto kao
što se očekivalo.
Kako će u tim uvjetima Hrvatska postići stopu rasta od 1 posto,
guverner nije detaljnije objašnjavao, ali očito je da se
središnja banka u javnim istupima opredijelila za umjeren
pristup. Uvoz će pasti 5 posto, što bi i deficit platne
bilance moglo spustiti sa ovogodišnjih 11 na 7 posto.
Kreiranje likvidnosti
Bude li stranoga kapitala manje nego što se planira,
guverner je najavio da će se središnja banka tada usmjeriti
na aktivniju politiku kreiranja domaće likvidnosti. Povećat će se
dopušteni rast plasmana, ali ne bi se olabavili kriteriji za
kreditiranje, a neke bi se prudencijalne mjere čak i
pooštrile.
Zadržavanje stabilnog tečaja temeljna je pretpostavka da se održi
stabilnost sustava i relativno niska inflacija (do 3,5 posto), rekao je
Rohatinski te ponovio da će braniti stabilnost tečaja (u rasponu od
7,25 do 7,35) svim raspoloživim mjerama ako se ponove neki događaji iz
2008. i pokrenu snažne tečajne oscilacije. Ta je sredstva bolje
usmjeriti u realan sektor.
Pogoršava se naplata
U trećem tromjesečju ove godine pogoršala se naplata gotovinskih i kartičnih kredita 2,9 posto, rekao je viceguverner Davor Holjevac. I dalje je udio loših kredita nizak – 3,25 posto, ali to pogoršanje upućuje na loše trendove. Posebno su pogođene manje banke, četiri će do kraja godine morati provesti dokapitalizaciju.
Prirast kredita 30 milijardi kuna
Dinamika rasta kredita prepolovit će se s ovogodišnjih 16 na 8 posto, a kompletan prirast novih kredita financirat će se iz domaćih izvora. Banke će osigurati 30 milijardi kuna novih kredita od čega bi pet milijardi kuna trebala dobiti država, a 25 milijardi ostali sektori.
