Štete koje je prouzročila eurupcija vulkana na Islandu još se zbrajaju. Za dio koji otpada na zrakoplovne prijevoznike spominje se milijardu i više eura.
No, zrakoplovci su tek jedna od žrtava. Milijuni putnika su prizemljeni, propali su im poslovni dogovori ili turistički aranžmani, roba koja se zrakoplovima prevozi do kupaca zapela je, a brzo kvarljiva roba propala.
Novinari britanskih euroskeptičnih glasila odmah su optužili Europsku komisiju da je zbog prevelika opreza prouzročila zračni kaos. Čak se preporučivao “američki model” gdje, unutar određenih okvira, zračni prijevoznici sami odlučuju hoće li ili neće letjeti.
Ustanove i tijela Europske unije, međutim, još nemaju mjerodavnosti za upravljanje zračnim prostorom; odluke o njegovu otvaranju ili zatvaranju u rukama su 27 nacionalnih uprava. Eurocontrol, neovisna agencija u kojoj sjede predstavnici 38 zemalja, samo usklađuje obavijesti prikupljene od svojih članica te potom navodi zrakoplove kroz dostupni zračni prostor. Nikada u ovakvim prilikama iskušani model, zemlje su članice EU, na poticaj potpredsjednika EK Siima Kallasa, brzo prilagodile i, zadržavajući sigurnost letenja na prvome mjestu, improvizirale zajedničko upravljanja nebom koje je već prvoga dana omogućilo uspostavu tri petine od 28.000 letova, koliko ih je uobičajenim danom nad Europom. Zahvaljujući i promjeni vjetrova, do ponedjeljka se promet posve normalizirao.
Kallas će danas EK-ovu povjereničkome kolegiju predstaviti “raščlambu i prvo promišljanje” sljedećih koraka. Uz kratkoročne mjere, poput državnih potpora za naknadu prouzročene štete, u Kallasovu prijedlogu naći će se pitanje uspostave jedinstvenoga europskog regulatora zračnoga prijevoza. Pretpostaviti je da će zemlje članice sada biti mnogo voljnije podići vrhovništvo na tome polju na europsku razinu.
Jednom od glavnih teškoća pokazalo se ostvarivanje putničkih prava. Zbog izvanrednih okolnosti za koje nisu krivi, prijevoznici su oslobođeni plaćanja “globe” putnicima, koja može doseći 600 eura. Nisu, međutim, oslobođeni obveze, po putnikovu izboru, bilo pružanja okrepe, obroka i hotelskog smještaja do sljedećega izravnoga ili zaobilaznoga leta k odredištu, bilo novčane nadoknade punoga iznosa zrakoplovne karte.
A upravo su prvo mnogi nastojali izbjeći. Uključujuči Croatia Airlines, čiji je ravnatelj u kameru tvrdio da ga izvanredne okolnosti od te obveze izbavljuju.
Za provedbu europskih putničkih prava odgovorne su nacionalne vlasti. No, EK je taj koji odobrava izvanredne državne potpore. Prijevoznicima koji su kršili putnička prava bez okolišanja su iz EK poručili da im neće dopustiti taj oblik nadoknade štete. Pa bi Croatia Airlines mogao potonuti u još dublju krizu.
Iako su prijevoznici obvezni putnike u pisanome obliku obavijestiti o naravi i prognozi kašnjenja te o njihovim pravima i načinu na koji ih ostvariti, niz se prijevoznika i na tu obvezu oglušio. Pa su putnici bauljali zračnim lukama često bez uspjeha tražeći obavijesti. Jedan je od prijedloga da se, poput šaltera za izgubljenu prtljagu, na svakome aerodromu postavi i šalter za ostvarivanje putničkih prava. Nacionalne vlasti mogu to odmah same provesti ne čekajući europski dogovor.
Kako islandski vulkani prijete još jačim erupcijama, ubrzano dovršenje preostalih spojeva na 320 km/h brzoj željezničkoj mreži, kako bi se s kraja na kraj Europe stizalo za nekoliko sati, također je hitan zadatak. Na mnogim je dijelovima hrvatske mreže, međutim, i dvostruko manja brzina nedosanjani san.
Hrvatski turistički radnici koji su zapelim turistima znatno snizili cijenu boravka mogli bi, međutim, biti dobitnici u ovoj krizi. Jer promidžba od uha do uha najbolja je turistička promidžba.
Hrvatske su željeznice same za sebe turistička atrakcija. Tu su muzejski primjerci pruga, zgrada, lokomotiva, vagona i ono što nigdje drugo nema – ljudi. Upravu, za sada, ne mogu gledati.