Pokazalo se da Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, nije govorio napamet kada je prošlog tjedna pripremao teren za povišenje kamatnih stopa. Pošto je već jednom najavila pa povukla poskupljenje kredita, Zagrebačka je banka danas poslala obavijest da će i oni od 1. srpnja korigirati kamatne stope na postojeće kredite građana.
Bankama draže reprogramiranje kredita ili poček nego prisilna naplata od neplatiša
Galerija slika: Zašto banke dižu kamate
Stambeni krediti poskupljuju 0,6 postotnih bodova, a ostale vrste
kredita 1 postotni bod. Banka je ovaj put jako oprezna u komunikaciji,
pa ne navodi na koliko su digli kamate, no gotovo da i nema izgleda da
se Franjo Luković iznova predomisli, kao što je učinio potkraj prošle
godine nakon intervencije premijera Ive Sanadera.
I dalje veliki profiti
Zagrebačka banka nije dizala kamate na stare kredite od početka 2008.
godine te su, uz Privrednu banku Zagreb, u tome bili izuzetak jer su
sve druge banke cijenu starih kredita gotovo u cijelosti izjednačile s
novim, svakim danom sve skupljim kreditima. Trenutačno su kamatne stope
na nove stambene kredite iznad 7 posto, autokrediti skuplji su 10
posto, a ostali su potrošački krediti s najčešće od 12 do maksimalnih
14 posto kamata. Banke tvrde da bi cijena novoodobrenih kredita bila
još i veća da trošak sve skupljeg novog kapitala nisu prebacili na
stare klijente.
Vlada je nekoliko puta tražila od banaka da se suzdrže od dizanja
kamata kako ne bi dolijevali ulje na vatru na ionako velike probleme,
no uglavnom ih bankari nisu slušali. Prvi takvi zahtjevi stigli su još
u proljeće 2008. godine zbog straha da visoke kamate ne razbuktaju tada
prijeteću inflaciju i ne uzdrmaju načeti standard građana.
Tek što je strah od inflacije jenjao, dogodio se kolaps američkog
bankarskog sustava koji se prelio na cijeli svijet. Zaba i PBZ bili su
najkooperativniji prema starim klijentima, a ostale su banke imale
manje razumijevanja – što je rezultiralo rekordnom dobiti u 2008.
godini.
Banke su i ove godine nastavile ostvarivati velike profite – u prvom
tromjesečju dobit banaka bila je visokih 1,4 milijarde kuna, što je
iznova ponukalo Vladu i Crkvu da reagiraju i pozivaju na umjerenost.
No, kad je riječ o umjerenosti, bankari se nisu libili uzvratiti Vladi
premijera Sanadera da je ona glavni krivac za rast kamata i nestašicu
novca na tržištu. Na cijenu novca najviše utječe kreditni rizik zemlje,
kojim se ocjenjuje javna potrošnja, fiskalni deficit i vanjski dug.
Otkako je izbila kriza, Vlada je najbolji i najsigurniji klijent
banaka, koje su joj odobrile gotovo 4 milijarde eura kredita. K tome,
Zagrebačka se banka dokazala i uspješnim plasmanom državnih obveznica –
jer su bili jedna od tri banke koje su našle kupce obveznica i odradile
stručni dio posla. S druge strane, visoke su kamate i sve stroži
kriteriji otjerali stanovništvo iz banaka: novih kredita gotovo nema,
stala je prodaja stanova, prepolovila se prodaja automobila, a nema ni
potrošačkih kredita koji su pumpali promet u trgovini...
Crkva sada šuti
Zagrebačka banka navodi da će njihov prosječni stambeni kredit od 70
tisuća eura, uzet na 20 godina, poskupjeti 150 kuna. Kod prosječnih
gotovinskih i auto kredita klijenata Banke (74.000 kuna s rokom otplate
od 6 godina) rata se povećava od 15 do 80 kuna. Uzevši u obzir cijeli
portfelj stambenih kredita, 93 posto korisnika u Zagrebačkoj banci može
očekivati povećanje mjesečnog anuiteta do 300 kuna.
Premda se u kritici Vladinih antirecesijskih mjera Crkva dotaknula
dužničkoga ropstva i tražila smanjenje i subvencioniranje kamata na
kredite, danas nisu htjeli komentirati potez Zagrebačke banke. – Nemamo
komentara – rekao je glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić.
Sanader proslavio 56. rođendan
Najavljujući kako će svoj rođendan proslaviti u krugu obitelji, skromno jer ipak nije okrugla brojka, premijer Ivo
Sanader uime toga počastio je danas novinare koji prate rad Vlade. Na meniju je bila pafre torta od jagoda, koja je,
pojasnio je premijer, plaćena iz njegovog džepa.
Od svojih suradnika dobio je na dar kravatu i košaru sa slatkišima, te poručio "Idemo dalje." (S.M.)
