Najavljeni referendum o ustavnoj definiciji braka u svojoj suštini je cenzus o semantici. Hoće li riječ brak označavati samo heteroseksualne zajednice ili će se moći primjenjivati i na zajednice osoba istog spola u konačnici neće utjecati na to hoće li gej osobe kad se odluče na zajednički život uživati jednaku razinu obiteljskih, nasljednih i ostalih prava kao i heteroseksualci. Ta jednakost, već odavno je uređena pravnom stečevinom Europske unije – iste one zajednice kojom su hrvatski građani također cenzusom odlučili pristupiti. Pa ipak, ishod “semantičkog referenduma” – kakav god on bude – ozbiljno će utjecati na to kakva će Hrvatska država u budućnosti biti i kako će njezini građani živjeti. Jer, gej prava, kao i druga osjetljiva društvena pitanja poput pobačaja, odnosa prema porocima, stupnja sekularnosti, jaki su faktori utjecaja na ukupni razvojni potencijal neke nacije. Te korelacije u znanosti su, naročito ekonomskoj, detaljno istraživane, a njihovi rezultati nedvojbeno ukazuju kako su posljedice velikih društvenih intervencija – a ustavna definicija braka to nedvojbeno jest – dalekosežnije od svog neposrednog povoda. Istospolni brakovi trentuno su priznati u 15 svjetskih država, od Argentine do Islanda. Ta skupina država sastavljena je isključivo od visokorazvijenih europskih država poput Francuske, Norveške, Švedske, Nizozemske i brzorastućih ekonomija poput Brazila i Južne Afrike. Ta statistika sama za sebe ne znači ništa, jer niti bi Hrvatska ozakonjenjem istospolinih brakova naglo počela ekonomski rasti, niti bi njihovom zabranom postala država 3. svijeta. U konačnici, čak 30 do 50 saveznih država u SAD-u, ekonomski najrazvijenijoj zemlji svijeta, ima ustavne zabrane sklapanja istospolnih brakova, slične onoj o kojoj će hrvatski građani uskoro glasati. Ipak, spomenuta statistika znakovita je utoliko što pokazuje kako je društveni razvoj u smislu povećavanja gej prava jasno povezan s višom razinom ekonomskog razvoja. Jasna korelacija između stupnja jednakosti u društvu i gospodarske razvijenosti odnosno kvalitete života ustanovljena je odavno, a posebno naglašena u prošlogodišnjem izvješću Svjetske banke pod nazivom “Jednakost spolova i razvoj”, gdje su autori jasno utvrdili kako je gospodarski razvoj preduvjet razvoja jednakosti u društvu, ali i da bez jednakosti nema razvoja. Pojednostalvjeno rečeno, uspješne su one države koje uspiju u društvo u što većem stupnju uključiti što veći broj svojih stanovnika. Jasno, i tu uvijek postoje iznimke, pa tako primjerice bogate arapske države zahvaljujući golemim prihodima od nafte mogu izdržati sustav u kojem su žene, dakle pola stanovništva, potpuno isključene iz gospodarskog razvoja nacije. Ipak, za male države s ograničenim resursima kao što je Hrvatska, što veći stupanj inkluzivnosti nesumnjivo je jedan od preduvjeta budućeg razvoja. Ne radi se tu samo o gej osobama, već i o strancima, nacionalnim i vjerskim manjinama. Još 2002. američki demografi Richard Florida i Gary Gates objavili su rad po nazivom “Tehnologija i Tolerancija: Važnost različitosti za razvoj visokih tehnologija”, gdje su analizirali demografske podatke 50 najvećih urbanih središta u SAD-u.
Otkrili su važnu korelaciju – pet američkih gradova s najvećim postotkom gej stanovnika bili su u vrhu popisa petnaest područja s najrazvijenijom visokotehnološkom industrijom. Dakako, razlog tome nije bio taj što su homoseksualci sposobniji ili uspješniji od heteroseksualnih osoba, već zato što su gradovi s otvorenim stavom prema homoseksualcima stekli status gradova koji prihvaćaju razičitosti, a to je privuklo niz drugih sposobnih, kreativnih i inovativnih ljudi. Upravo zato, referendum o braku bit će jasan putokaz za mnoge Hrvate, čak i ako nisu gej.
Konačnu riječ o svemu imat će građani i to je dobro, no prije nego što izađu na birališta morali bi ipak biti svjesni kako će tamo dati odgovor na znatno bitnija i opsežnija pitanja od toga koje treba biti značenje četveroslovne riječi “brak”. Pitanja su to na koja nema točnog i pogrešnog odgovora, ali će u značajnoj mjeri utjecati na naš život i život naših potomaka. Upravo zbog toga, nitko taj referendum nema pravo shvatiti olako.
