Monetarni sektor izdržao je prvi udar krize i ostao stabilan, ali nema
kapaciteta da financira rast kao što je to činio dosad. Najveći
problemi za realni sektor, gospodarstvo, tek će nastupiti, upozorio je
guverner HNB-a Željko Rohatinski na konferenciji tržišta novca u
Opatiji.
Europa
ima bolje šanse za oporavak od SAD-a, u Hrvatskoj neizvjesno
Rohatinski:
Vlast ne smije dizati cijene
Rohatinski: Zamrzavaju plaće, a dižu cijene cigareta i plina
Poduzeća se već suočavaju s padom potražnje i rastom nelikvidnosti te
izraženim monetarnim i financijskim ograničenjima. Lani je u Hrvatsku
došlo 6,4 milijarde eura stranoga kapitala koji je bio glavni izvor
financiranja rasta i potrošnje u zemlji. Ove godine inozemni će dug
stagnirati, prepolovit će se inozemna ulaganja, a izvoz će pasti 10
posto. Monetarne akrobacije, dodao je guverner, ne mogu nadomjestiti
nestašicu deviza.
Manje rezerve
Guverner nije kritizirao Vladu i njezinu politiku, ali je upozorio da
se još u 2008. godini povećao deficit opće države koji je većim dijelom
financiran u posljednjem tromjesečju 2008. i prvom tromjesečju 2009.,
dakle u jeku krize. Sav raspoloživi kapital banaka išao je uglavnom
prema državi koja je s tržišta istisnula privatni sektor. Dijelom se to
dogodilo i uz pomoć HNB-a jer Rohatinski kaže da nije bilo izbora.
Da banke nisu kreditirale državu, dogodila bi se insolventnost
(“Namjerno ću upotrijebiti tešku riječ”, kazao je), nemogućnost države
da podmiri svoje obveze prema inozemstvu. No, vanjski dug ove godine
više neće rasti, smanjuje se štednja domaćih sektora, posebno poduzeća,
zbog čega su kreditni potencijali banaka ograničeni. Guverner je
upozorio da su se rezerve banaka u HNB-u smanjile sa 2,4 milijarde eura
iz travnja 2008. na samo 628 milijuna eura u travnju 2009.
Banke imaju nešto veće kunske pričuve, ali njihovo bi puštanje imalo
utjecaja na tečaj i guverner ih čuva (41 milijarda kuna) samo za slučaj
kreditnog loma na inozemnim tržištima i prijetnje likvidnosti. Velik
utjecaj na pad potrošnje imali su i financijski gubici građana na
burzama i u investicijskim fondovima. Stanovništvo je u 2008. godini
izgubilo 47 milijardi kuna financijske imnovine, od čega 16 milijardi
kuna u posljednjem tromjesečju, čime se istopila sva zarada iz
prethodne godine.
Drastično upozorenje
Guverner Rohatinski upozorio je na raširenu zabludu da se ponovno može
uspostaviti isti način ponašanja kao i prije. Dugoročan ekonomski rast
ne može se zasnivati na potražnji koja generira rast opće zaduženosti.
Kriza nije privremeni prekid u dosadašnjem rastu i razvoju, već
drastično upozorenje i opomena da se ne može ponašati kao prije.
Prvi put dosad guverner je otkrio da se pogoršala kvaliteta plasmana
banaka i njihova naplata, ali banke to ne prikazuju u svojim bilancama.
Takve plasmane ne iskazuju kao nenaplative, već ih reprogramiraju.
Danas gospodarstvo pada 5 posto, a Rohatinski je zaključio da nema
smisla licitirati prognozama što će biti. Važnije je jesu li glavni
akteri shvatili gdje je problem i hoće li se mijenjati. Sudeći prema
prošlosti, ne trebamo u vezi s time biti veliki optimisti, zaključio je
Rohatinski.
