Obje političke grupacije, i lijeva i desna, obećale su da će mandat započeti izmjenama poreznog sustava. HDZ najavljuje 5 posto PDV-a na dječju hranu, HSS 10 posto PDV-a na hranu, SDP 13 posto PDV-a na desetak biranih prehrambenih proizvoda, za dvije godine HDZ bi opću stopu vratio na 23 posto, SDP će odmah povećati neoporezivi dio plaće, HDZ će ukinuti neke parafiskalne namete...
Deficit to ne dopušta
Sve se to događa u vrijeme kad je posve jasno da će proračun iduće tri godine ostati bez milijardu i pol kuna od bankarskog poreza na dobit, a od Hrvatske se očekuje da deficit spusti najmanje četiri milijarde kuna u odnosu na ovu godinu. Jesu li obećanja političkih stranaka realna? Upitali smo to trojicu stručnjaka za poreze i javne financije: Antu Žigmana, savjetnika u HNB-u, Željka Lovrinčevića, analitičara Ekonomskog instituta, i Nikolu Mijatovića, profesora na zagrebačkom Pravnom fakultetu.
– Najave smanjenja PDV-a ili poreza na dohodak realne su samo uz dvije pretpostavke, da se istodobno poveća drugi porez, o čemu se ne govori, ili da se smanje rashodi, o čemu se također ne govori. Svaka druga kombinacija na ovoj razini deficita ne dolazi u obzir – kaže Ante Žigman koji vjeruje da će se ovogodišnji deficit opće države kretati u planiranim okvirima – negdje oko 5 posto BDP-a, jer se porezi dobro naplaćuju, a činjenica da Amerika još nije digla svoju kamatnu stopu, dok će Europska središnja banka nastaviti tiskati novac i u idućoj godini, daje osnovu za procjenu da bismo iduće godine mogli ostvariti rast BDP-a od 2 posto. Uz takav bismo rast i dodatnu štednju 2016. mogli ostvariti cilj iz procedure prekomjernog deficita o manjku nižem od 3 posto što ne ostavlja prostor za smanjenje poreza. Željko Lovrinčević ističe da jedan dio zemalja smanjuje svoje potrošne poreze, poput Španjolske ili Portugala, zemlje koje su provele reforme. Četvrti će kvartal, kaže, biti slabiji od trećeg jer dolazi do pada kreditnih plasmana banaka, a negativna su i očekivanja biznis-sektora.
Porez na imovinu
– Hrvatska nije provela reforme i znatnije smanjenje rashodne strane, zbog čega nema prostora za spuštanje PDV-a ili poreza na dohodak. Daljnju fiskalnu konsolidaciju otežavat će činjenica da nije pripremljen porez na imovinu, a nema više ni prebacivanja sredstava iz drugog mirovinskog stupa – kaže Lovrinčević i dodaje da su priče o manjim porezima puste tlapnje.
– Mi smo jedina zemlja kojoj je uz Grčku premija rizika porasla posljednjih deset dana. To se događa jer tržište percipira da kreće fiskalni raspašoj, nema diranja u rashode, a glasovi se kupuju hrpom politikantskih obećanja – dodaje Lovrinčević. Nikola Mijatović također ističe da prioritetno treba smanjiti rashode da bi se kasnije mogli rezati prihodi. – Svjedočimo natjecanju u obećanjima, a umjesto toga možda bi trebalo razmisliti o novim porezima koji ne bi pogodili širok krug obveznika. U Njemačkoj i drugim članicama EU govori se, primjerice, o porezu od jednog eura na zrakoplovne karte.
– Ima poreznih izvora koje nitko ne koristi, a njima se mogu prikupiti prihodi da se ne optereti širok krug obveznika – kaže Mijatović.
>> Stručnjaci analiziraju HDZ-ov program: Nedostaje kome će se uzeti, a kome dati
zasto nitko ne govori o prestanku stranackog financiranja iz proracuna , neka im simpatizeri placaju njihove gluposti i neka plate porez , pa bu bili manje bahati