Povodom ranojutarnjeg napada u niškom hotelu Ambasador kada je glumac i redatelj Dragan Bjelogrlić (57) fizički napao Predraga Gagu Antonijevića (62) i pritom ga, kako tvrdi Blic, udario više puta u glavu, film "Dara iz Jasenovca" ponovno je došao pod svjetla reflektora. Inače, Antonijević je autor filma "Dara iz Jasenovca", a kako je tvrdio danas Pink televiziji, Bjelogrlić mu je, dok ga je napadao, ponavljao: "J**** te Dara iz Jasenovca".
Antonijević je rekao kako ga je Bjelogrlić napao zbog toga jer ga je optužio za korupciju, ali ga je također smetao i film, za koji je smatra kako uopće nije trebao biti snimljen.
Reakcije na film
Podsjetimo, film je (iako će mnogi reći kako je riječ o političkom pamfletu kojemu nije mjesto na medijskim stranicama rubrika o kulturi), snažno odjeknuo u regiji, ali i šire. Prve recenzije u američkim medijima film su pokopale ističući kako se radi o jeftinoj srpskoj propagandi usmjerenoj protiv Hrvata i katoličke crkve. Naime, američki časopis Variety i ugledni kritičar i autor teksta Jay Weissberg postao je odmah omraženi neprijatelj Srbije. O njegovom pisanju izjasnio se čak i ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin, koji ga je nazvao „lošim čovjekom, vrijednim prijezira čija pakost otvara i zagađuje i grobove zaklanih Židova i Roma“, a ništa blaži nisu bili ni komentari na društvenim mrežama u kojima je Weissberg, inače Židov, okarakteriziran kao nacist.
Međutim, čak je i dio srpske javnosti stao u obranu njegove kritike, nazivajući film očitom srpskom propagandom 'orkestriranom' od strane Vlade, a veliku buru izazvali su i komentari koji su procijenili da film "potpiruje mržnju i raskole". Sukob neistomišljenika o nakani filma i prikazivanju naroda izbio je pravi rat čak i prije nego što je film i odgledan. To je rezultiralo time da je IMDB privremeno bio ukinuo mogućnost bodovanja ovog filma. Dosta srpskih umjetnika nije se htio izjašnjavati u vezi filma.
Povodom kritika filma, reagirala je i potpredsjednica Vlade Republike Srbije i ministrica kulture Maja Gojković koja je ocijenila da „napadi na film ‘Dara iz Jasenovca’ i pokušaj njegove diskreditacije, kroz potpuno neprimjerene, neutemeljene i neistinite političke ocjene i optužbe, ne predstavljaju kritiku filma, već pokušaj osporavanja prava da se govori o Jasenovcu kao mjestu stradanja srpskog naroda“.
Film je premijerno u veljači prikazan u udarnom terminu na RTS-u, što je poprilično čudan potez budući da je uobičajeno pravilo da se filmovi prvo prikažu u kinima pa tek široj javnosti na televiziji, no srpska državna televizija tako je pokazala da je ovaj film bitan državni projekt.
"Dara iz Jasenovca" prikazuje život u koncentracijskim logorima u Jasenovcu i Staroj Gradiški gledan očima 10-godišnje Dare Ilić (Biljana Čekić), koja je s Kozare dovedena u Jasenovac s majkom, starijim i mlađim bratom. Njen otac već je bio tamo, radeći kao grobar u Gradini. Neposredno prije odlaska u Staru Gradišku Dari ubiju starijeg brata i majku i ona se sama mora brinuti za dvogodišnjeg brata u paklu logora. Nakon toga počinje radnja koja je prikazivala ustaše što krvoločnijima i nehumanijima.
Državni projekt
Film je nedvojbeno obilježio početak godine, a srpski mediji su nakon njegova prikazivanja istaknuli kako je bio i najgledaniji sadržaj na svim televizijama, uz koji je bio svaki drugi gledatelj u Srbiji pa tako RTS iznosi i brojku od više od 2.650.000 ljudi koji su pratili kontroverzni film. Prikazivanje je odmah izazvalo lavine komentara gledatelja koji su pisali kako su film gledali u tišini i uz suze.
Svima je od početka bilo jasno da je 'Dara iz Jasenovca' državni, odnosno nacionalni projekt, a na kraju je u tom pogledu i sam predsjednik Vučić istaknuo da je država pomogla filmu na njegovu inicijativu, te da je ponosan na tu činjenicu, pisao je nedjeljnik Vreme. Država je za ovaj film izdvojila, prema nekim izvorima, negdje oko 2,3 milijuna eura (novac od Filmskog centra Srbije i specijalnom odlukom Vlade Srbije).
Za usporedbu, filmovi FCS-a posljednjih tridesetak godina dobivaju, bar donedavno, maksimalno 250 do 300 tisuća eura. Cilj filma, kao i njegovog već najavljenog nastavka koji bi trebalo povezati logore Jasenovac i Stara Gradiška s vojnom akcijom "Oluja", koja se dogodila pedesetak godina kasnije. Cilj je, rekao je Antonijević, da se "kompletira srpski egzodus iz Hrvatske".
A potvrda kontroverze oko ovog filma je i optužba hrvatskog redatelja Lordana Zafranovića koji je još prije dvije godine optužio autore filma da su "uzeli njegovu temu" i da je on želio snimiti film o Jasenovcu, po starom scenariju Arsena Diklića Djeca Kozare, ali je godinama odbijan u Srbiji zbog, kako je rekao, "političkog utjecaja".
VIDEO>> Severinina ljubavna priča
Pogrešno je misliti da bi ga Bjelogrlić napao zbog radnje filma. Više je, vjerujem, stvar u tom što je to režimski režiser kojem je državna blagajna otvorena pa fali drugima. Dara bubamara im je propala, a nastavak traktor-transformersi će propasti još gore.