Malo koji Hrvat zna da je ove godine u njegovoj zemlji koncert održao "najbolji bend na svijetu". Tako je kultni britanski medij New Musical Express (NME) nazvao irski post-punk i indie rock bend Fontaines D.C., dodijelivši mu za 2022. tu nagradu. Irci su na početku ljeta, 20. lipnja svirali na zagrebačkom festivalu INmusic, a posjetitelji koncerta s kojima smo razgovarali i tada i kasnije redom su hvalili nastup.
– Fontainesi nisu opterećeni nekim spektaklom i performansom, nema glumatanja. Pjevač je izašao u običnoj majici i trenirci, svirka je bila odlična i energična, ali bez osobite komunikacije s publikom, pa se osjetio dašak introvertnosti. Super mi je što u njihovoj glazbi podjednako uživam privatno i skačući na koncertu, ali ne vidim ih primarno kao zabavljače koji žive za pozornicu i publiku – rekla nam je Zagrepčanka Antonija Zrno Ćulap (31) koja je na INmusic došla samo te prve večeri, vidjeti baš Fontaines. Bend ju je osvojio još prvim albumom.
– Može se osjetiti da dečki imaju što reći, kroz pjesme se protežu promišljanja o osobnom identitetu, otuđenju i bijegu, ali i životu u suvremenoj Irskoj. Imaju boemski šarm, a opet uspijevaju zvučati kao da se ne trude previše. Njihova glazba dobro odražava stanje uma i duha njihove generacije, osoba na pragu tridesetih – dodaje naša sugovornica.
Najveći zagrebački festival doveo je "najbolji bend na svijetu", dečke u naponu snage, pa u toj priči o rocku 2022. godine ne postoji nijedan problem. No, kada se zagrebe dublje, tih problema zapravo nikada nije bilo više. Fontaines D.C., naime, uopće nije dobar predstavnik stanja u kojem se danas nalazi rock-industrija, i općenito svijet popularne glazbe. Rock glazba, koja još uvijek čuva svoju počasnu poziciju u pop-industriji, zapravo je mnogo starija od Iraca. Najbolji glazbenici, koji pune najveće dvorane i stadione, uvijek su ljudi u visokim godinama. U Zagrebu, Splitu, Londonu, Austinu i Parizu, priča je uvijek ista.
– Ima li itko mlađi od 65 tko bi mogao doći u Arenu? – pitao se glasno jedan Večernjakov urednik kada je prije desetak dana najavljeno da iduće godine britanski synth-rock velikani Depeche Mode stižu u najveću zagrebačku dvoranu. Za nekoliko tjedana u njoj će nastupati i The Cure pa Sting, a prije nekoliko mjeseci napunio ju je Iron Maiden. Pjevač nijednog od tih bendova i izvođača nije mlađi od 60 – najmlađi Dave Gahan iz Depeche Modea sljedeće godine imat će 61, a najstariji Sting ove ima 71 godinu. Što se bendova tiče, najmlađi je Depeche Mode – postoji od 1980. godine. Krajem listopada u Dom sportova dolazi i Uriah Heep, grupa koja postoji već više od 50 godina.
Činjenica da su sastavi s toliko godina i nastupa u nogama još uvijek ne samo aktivni već i globalno relevantni sastavi koji objavljuju nove albume, pune prostore, i još uvijek izazivaju obožavanje tisuća ljudi samo u Hrvatskoj, svjedoči o njihovoj neprijepornoj kvaliteti. Iron Maiden je fenomen cijelog heavy metal žanra, Sting je bio fantastično uspješan glazbenik kao dio Policea, a zatim je u solo karijeri napravio neke od najboljih pop-pjesama u 1980-ima i 1990-ima. To što gotovo uopće nema mlađih izvođača koji bi mogli rasprodati 15 ili 20 tisuća karata u Zagrebu na samostalnom nastupu sigurno nije njihova krivica, a ni njihov problem. Upravo nastupi ovih bendova čija povijest seže još u 1970. današnjim mladim generacijama pružaju mogućnost da vide rock-glazbu u njezinu najboljem obliku. Zbog njihovih koncerata današnje generacije i mogu reći da žive u završnoj fazi posljednje etape "zlatnog doba" rocka. Umjesto u starijima, problem je u mlađima. No, dok je jako lako reći gdje je problem, mnogo je kompliciranije pitanje čija je krivica – ona se dijeli na publiku, na tehnologiju, na neinventivnost moderne rock-glazbe, na ilegalno skidanje glazbe, na nedostatak rock-ikona, i istodobni rast drugih žanrova...
Glazbeni festivali koji se održavaju više dana uzastopce redovito imaju po jednog nosećeg, najpoznatijeg izvođača svakog dana kojeg fanovi nazivaju headlinerom. I dok je na INmusicu svirao "najbolji bend na svijetu" Fontaines, headliner je tog dana bio bend Killers koji je prvi album objavio prije 18 godina. Drugi je dan nosio Nick Cave kojem je to pošlo za rukom prije 34 godine, u srijedu je headliner bio Deftones (27 godina), a u četvrtak Kasabian (18). Fontaines je prvu ploču objavio 2019. godine. I tog dana kada su svirali Irci, Killersi su zaista privukli neusporedivo veću publiku. Ovaj američki bend poznat je po hitovima, ali većinu njih također je napravio prije više od deset godina. Najpoznatija pjesma Killersa "Mr. Brightside", iz 2003., na YouTubeu je pogledana 500 milijuna puta. Nijedna pjesma irskog benda nema više od dva milijuna pregleda. INmusic je poznat kao festival koji uglavnom privlači mlađe izvođače indie rock žanra, no vremenske intervale današnja publika računa sasvim drugačije.
Hrvati koji su ove godine potegnuli, primjerice, na Firenza Rocks koji se također u četiri dana održao u lipnju, mogli su kao headlinere vidjeti također vremešne Green Day, Muse, Red Hot Chili Peppers i Metallicu. Bendove poput Musea ili Killersa neki bi fanovi smjestili u mlađu generaciju izvođača, iako iza njih postoje dva desetljeća rada. Za usporedbu, između prvog singla Elvisa Presleya i prvog albuma Led Zeppelina prošlo je samo 15 godina, jednako kao i između premijernih nastupa Beatlesa i Ramonesa. Drugim riječima, u jednu karijeru danas "mladih" izvođača stanu nekadašnji cijeli žanrovi, glazbeni pokreti i stotine milijuna prodanih ploča u 1960-ima i 1970-ima.
Na domaćem terenu, na kojem također dominiraju rock-dinosauri, ove godine najviše se govorilo o velikim obljetnicama i, nažalost, raspadima. Na samom početku godine, u siječnju je umro legendarni Aki Rahimovski zbog čega nije jasno kako će izgledati budućnost Parnog valjka. Prljavo kazalište povlači se po sudovima, i osnivači benda međusobno si zabranjuju nastupe pod tim imenom. Hladno pivo proteklog je tjedna održalo posljednje zagrebačke nastupe u, kako kažu, dugo vremena. Neki drugi će se rock-glazbe 2022. sjećati po rođendanskom nastupu Pipsa na Šalati. Uskoro će i Goran Bare sa svojim Majkama svirati u Domu sportova.
Također, hrvatske ljestvice prodaje albuma kao da su stigle iz 1980-ih. Najprodavaniji je album u tjednu iza nas bila nova kompilacija Parnog valjka "Vrijeme ljubavi", zatim album uživo "Ravno do dna" Azre snimljen prije više od 40 godina. Na trećem je mjestu Haustor, na četvrtom su Idoli, a na sedmom, za mnoge zanimljivo, Riblja čorba. Zatim Električni orgazam, opet Parni valjak i Haustor i tako dalje.
Današnjom rock-glazbom, kao uostalom i posljednjih više od 20 godina, dominira žanr indie rock, koji je skraćenica za "independent" ("nezavisni") rock, odnosno bendove koji su svoje albume objavljivali na manje razvikanim i manje komercijalnim etiketama. Neki od najpoznatijih indie bendova ove su godine, zaista koncertno snažne, također posjetili Hrvatsku – Placebo, Pixies, Franz Ferdinand, kao i neki u tekstu već spomenuti bendovi. I ponovno, svi su oni već u ozbiljnim godinama, primjerice legendarni Pixies svoj možda i najviše hvaljen album "Doolittle" objavili su nekoliko mjeseci prije pada Berlinskog zida. Ukupno gledano, 2022. nije loša za indie rock – mnogi su bendovi lansirali energiju koju su skupili u dvije godine pandemije, i objavili su nove albume i krenuli na turneje. Primjerice, tri benda koja su u srodnom post-punk žanru često uspoređivana, Interpol, Editors i White Lies, objavila su redom ove godine nove albume, ali ne čini se da su oni podigli i pretjerano puno prašine. Novi albumi nekadašnjih najvećih rock-imena, od Rolling Stonesa do Brucea Springsteena, bili su pop-kulturne prekretnice.
Ovaj razvoj popularne glazbe vrlo jasno otvara dva pitanja: 1) zašto se u rocku nije dogodila smjena generacija te 2) što nosi budućnost, hoće li za 10, 15 ili 20 godina uopće biti rock-bendova i izvođača koji će moći napuniti Arenu ili barem nešto manje prostore, Šalatu ili pak Dom sportova?
Razvoj tehnologije često je najuvjerljiviji odgovor na gotovo svako pitanje "zašto?" u modernoj glazbenoj industriji. Zašto pada prodaja albuma? Zato što ih je prije više od 20 godina publika počela skidati ilegalno, pa danas izvođači na prvi dan izlaska album već stavljaju na besplatne platforme, uključujući i YouTube. Gotovo svaki album svakog izvođača dostupan je besplatno na internetu. Slično je na pitanje "zašto više nema dobrih bendova" britanskim novinama Guardian prošle godine odgovorio šef izdavačke kuće Dirty Hit Jamie Oborne.
– Aktivno pokušavamo potpisati bendove. Očajnički tražim zaista mladi bend kojem bih mogao pomoći da se razvije. No, tih bendova više nema toliko. Veća je vjerojatnost da će klinac glazbu zbog tehnologije stvarati u izolaciji. Kada sam prvi put upoznao bend The 1975., oni su bili prijatelji koji bi se našli u prostoriji i stvarali buku. Danas se toliko toga stvara u spavaćim sobama, pa je veća šansa da autor bude sam – rekao je Oborne. Drugi izdavači naglašavaju da je pokretanje benda mnogo skuplje od kupnje softvera kojim se glazba može stvarati na laptopu. Da bi se stvorio bend, također je potrebno i slično razmišljanje njegovih članova koji se svi zajedno moraju odricati kako bi došli do prvog albuma. Pokretanje solo projekata elektroničke glazbe mnogo je jednostavnije. U Hrvatskoj su popularne neke vrste hip-hopa, naročito trap među mlađom publikom.
Mnogi su na neinventivnost bendova i žanrova uprli prstom kad su razmišljali o tome zašto rock stagnira. "Više nije kontroverzan niti se razvija, barem ne u svojoj popularnoj formi", napisao je prije šest godina autor Bill Flanagan za The New York Times, ali ne za rock, već za jazz 1980-ih koji je u tom desetljeću usporio i počeo gledati unatrag. "Jazz se preselio u (dvoranu na Manhattanu op. a.) Lincoln centar, ustabilio je repertoar i zauzeo svoje mjesto kao "američka klasična glazba". U toj se formi našao i rock danas – u konstantnom okretanju prema prošloj slavi". Mjesto rocka zauzeo je hip-hop, žanr koji je mnogo naučio upravo od rokera, ali ga ne muče samonametnute restrikcije. "Rap pjesme imaju više autora i ne glorificiraju instrumentalne soliste, usto hip-hop zvijezde ne glume da ih ne zanima komercijalizacija", zaključio je Flanagan, inače glazbeni novinar i producent.
Kako će izgledati budućnost rock-glazbe? Možda i više nego danas, to se pitanje postavljalo na prijelazu iz 2015. u 2016., kada su u manje od šest mjeseci umrli David Bowie, Lemmy Kilmister i Prince. Tada se činilo da će doći godine u kojima će rokeri odlaziti jedan za drugim. No, iako biologija jest neumoljiva, ipak je i rastezljiva. Mnoge rock-legende pokazale su se zdravijima i energičnijima nego bi im to itko mogao predvidjeti prije koje desetljeće. Niz ih je u vrlo lijepim godinama – Mick Jagger ima 79, Ian Gillan 77, a Paul McCartney je napunio 80. Tome unatoč, svi još uvijek nastupaju sa svojim bendovima. Bruce Springsteen također je prebacio 70., a bečki koncert koji se održava u srpnju 2023. rasprodao je godinu dana unaprijed. To možda i ne treba čuditi, zdravstvo je produljilo živote ljudima, kao i njihovu kvalitetu – danas Sjedinjene Države vodi predsjednik od 80 godina, za kojeg se kineski (69) i ruski (70) doimaju kao mladići.
No, jednog dana će i najvitalnije rock-zvijezde napustiti glazbenu industriju, i njihova umirovljenja pa i smrti, postat će česta i tužna realnost. Kako će to utjecati na glazbenu industriju? Hoćemo li već za 20 godina govoriti: "Mi smo bili posljednji koji su svjedočili rock-gigantima" jer novih više jednostavno neće biti? Usporedba s jazzom možda i jest dobra: kao što postoje specijalizirani orkestri koji sviraju glazbu pokojnog Dukea Ellingtona, tako će se možda i za 30 godina sastavi natjecati tko će biti bolji izvođač AC/DC-ja ili Boba Dylana. Danas sastave koji izvode samo glazbu nekog drugog benda zovemo "tribute bendovima", no jednog dana oni bi mogli postati sveprisutna pojava, pa bi mogli i izgubiti prefiks "tribute". Već danas je među popularnijim mlađim bendovima Greta Van Fleet koju i publika i kritičari opisuju kao reinkarnaciju Led Zeppelina, iako se ne radi o tribute sastavu. Neki pak bi mogli prstom uprijeti u inovativnost australskog King Gizzard & the Lizard Wizard, koji je u kolovozu svirao dvije večeri u Šibeniku, kao put na koji će bendovi moći povećati prepoznatljivost u odnosu na druge sastave. Kako bilo, silazak rock-dinosaura i velikana otvorit će put novoj eri rock-glazbe u kojoj će netko ili nešto morati nadomjestiti bendove koji mogu napuniti Poljud, Maksimir ili Arenu. Ili nitko neće nadomjestiti ništa pa će se rock pretvoriti u tvornicu nostalgije: "Taj i taj bend gledao sam prije 30 godine uživo, danas tako nečega više nema", uz pogled u pod.
VIDEO>>Kralj Charles III. prekida tradiciju dugu 185 godina i želi napraviti nešto potpuno drugačije
