Nove arhitektonske intervencije u staroj jezgri Zagreba uvijek izazivaju polemike i oprečna mišljenja kako među građanima tako i među strukom. No slučaj koji je, bez sumnje, podigao najviše prašine vezuje se uz obiteljsku rezidenciju Ante Vlahovića, predsjednika uprave Adris grupe u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici 11.
Zgrada za koju je natječaj raspisan još prije sad već gotovo pet godina i koja se kolokvijalno naziva “kućom bez prozora”, a u gorim slučajavima i bunker jer pročelje prema ulici nema ni jedan prozor, samo staklenu stijenu u prizemlju zgrade, uskoro bi mogla biti i dovršena.
Na natječaj je došlo 28 prijava, a ocjenjivački sud kao najbolje je odabrao arhitektonsko rješenje koje potpisuje slavni portugalski arhitekt Eduardo Souto de Moura u suradnji s domaćim studijem 3LHD. Souto de Moura je, među ostalim, dobitnik prestižne Pritzkerove nagrade za arhitekturu 2011.
Jedno od najistaknutijih mjesta u njegovom opusu svakako zauzima i jedan od najfascinantnijih sportskih objekata novijeg doba uopće, gradski stadion u portugalskom gradiću Braga iz 2003., kojim je Eduardo Souto de Moura i postao globalno poznat. Betonsko zdanje koje prkosi okolnom stjenovitom pejzažu, na kojem je 2004. igrano Europsko nogometno prvenstvo mnogim mladim arhitektima pravo je remek-djelo i često taj stadion ističu kao uzor kojem teže pri svojim projektima. Među ostalim atraktivnim radovima ovog arhitekta svakako je i muzej Casa das Historias u Cascaisu, elitnoj turističkoj destinaciji tridesetak kilometara udaljenoj od Lisabona. Ta “Kuća priča” dom je kolekcije djela Paule Rego, portugalske umjetnice koja živi u Londonu, a plijeni svojom betonskom fasadom isprane crvene boje na travnatoj parceli te jednostavnim geometrijskim oblicima koji naglašavaju njenu monumentalnost. Dominiraju svakako dvije forme nalik golemim dimnjacima, za koje je Souto de Moura inspiraciju pronašao u djelima Raula Lina, jednog od najpoznatijih arhitekata portugalske scene 20. stoljeća. Souto de Moura projektirao je i popularni privremeni Paviljon Serpentinske galerije u Londonu 2005., a zaslužan je i za Metro u Portu i Centar suvremene umjetnosti Graça Morais. Dakle, jedna takva arhitektonska faca meta je kritika građana kojima smeta, ako ćemo iskreno, bilo kakva interpolacija. Što, složit ćete se, i nije neki argument. U svim europskim gradovima interoplacije se svakodnevno događaju i, štoviše, pozdravljaju, kod nas ih javnost, u pravilu, gotovo uvijek dočekuje na nož.
No vratimo se, upravo zbog glasa javnosti, jednoj od najkontroverznijih kuća u gradu čiji dizajn potpisuje ovaj slavni arhitekt. Kako je kuća prilično nekonvencionalna i nesvakidašnjeg dizajna, zanimljivo je čuti što kaže struka, dijeli li mišljenje građana ili se ovom projektu divi? Jer htjeli to priznati ili ne, ovo je kuća o kojoj baš svi imaju mišljenje.
Neki od uglednih domaćih arhitekata stoga su pristali reći riječ-dvije o Vlahovićevu velebnom projektu.
Doc. Lovorka Prpić, ovl.arh. bila je među članovima ocjenjivačkog suda i za kuću kaže:
- To je bio najbolji projekt koji je došao na natječaj. Da, kuća je suvremena, ali baš takva i treba biti, a arhitekt koji ju je projektirao je zaista u samom svjetskom vrhu. Čovjek je, među ostalim, dobitnik Pritzkerove nagrade, koja je u svijetu arhitekture najviše što se može osvojiti, ma to je ko Nobelova nagrada za arhitekturu.
Zagrebački studio Stairwell&loft također misli da je ova interpolacija vrijedan projekt.
- Vani, u svijetu takve interpolacije su puno češće, i izazivaju puno manje polemika nego kod nas. Kod nas će se uvijek ljudi buniti na takve, nove i inovativne stvari, posebno u centru grada, ali projekt je, za krajnjeg korisnika, sjajno osmišljen i pruža mu maksimalnu privatnost i komfor na jednoj takvoj lokaciji - jasan je bio Boran Petljak, direktor studija.
Arhitekt Darko Bartolić koji se i sam “borio” s problemom interpolacije u Zagrebu ovaj projekt podržava:
- Meni je super da je jedan takav top arhitekt uopće pristao raditi projekt u Zagrebu i uvijek sam sretan kad se radi nešto novo i inovativno. Što se tiče orijentiranosti kuće na unutrašnjost, to mi je logično, ipak se radi o obiteljskoj kući, a ne o višestambenoj zgradi.
Arhitekt Davor Mateković istaknuo je da, generalno, podržava svaku suvremenu intervenciju u gradskoj jezgri, a da kada iza nje stoji i svjetsko arhitektonsko ime, ona dobiva na još većem značenju. Ipak, dodao je kako je možda rano za konačne zaključke jer kuća još nije u potpunosti dovršena.
- U svakom slučaju, bilo koja intervencija u gradsko tkivo je vrlo osjetljiv i zahtjevan zadatak, ne samo s oblikovne nego i s funkcionalne strane. A u ovom slučaju estetika je očito proizašla iz funkcije.
Trebalo je pomiriti dvije oprečne postavke; s jedne strane želju korisnika za svim pogodnostima stanovanja u živom urbanom tkivu, a s druge strane, istovremeno omogućiti distanciranje od istog, u kvalitetan i intiman životni prostor - kazao je Mateković te dodao: - Sasvim je jasno i logično rješenje da se kuća orijentira prema sebi i svojoj unutrašnjosti, kako bi se postigla željena intimnost. Ono što se iz ovoga rješenja ne može iščitati, je ostvarenje odnosa prema javnom, prema gradskom (osim u parteru). Nisam siguran da investitor nije želio ostvariti bilo kakav kontakt i vizualni odnos iz kuće prema okruženju, a prije svega prema najljepšem zagrebačkom trgu. Sagledavajući njegove do sada realizirane projekte, vidljivo je da se uvijek inzistira i posebnu pažnju posvećuje kontekstu i vizurama, stoga mi nije jasno iz kojeg se razloga u ovom slučaju od toga odustalo - zaključuje arhitekt Mateković.
Njegovo mišljenje djelomično dijeli i arhitektica Sanja Tušek koja kaže:
- Sam projekt za krajnjeg korisnika je savršen, omogućava mu privatnost, luksuz i intimu na odličnoj lokaciji, u samom središtu grada. Arhitekt je renomirano ime iz svijeta arhitekture i ta kuća je, arhitektonski gledano - sjajna! Međutim, kada gledamo komunikaciju s ulicom, nje gotovo da i nema. Taj minimum interakcije s gradom, odnosno ulicom, djelomična je transparentnost i razvedenost u prizemlju koja prolaznicima pokazuje da nije riječ o golom zidu nego o stambenoj zgradi - prokomentirala je arhitektica koja iza sebe ima mnoštvo iskustva i rada na velikim projektima, poput, recimo, Arene Zagreb i Designer Outlet Croatia centra.
Investitor Ante Vlahović, koji je rođen u blizini Metkovića, nakon dugogodišnjeg života u Rovinju, gdje je sjedište njegova poslovnog carstva, seli se u Zagreb.
VIDEO Pogledajte nominirane za Večernjakovu ružu u kategoriji TV emisija godine!
Napisao sam onda (kad se počela graditi),pišem i sad. : Neprihvatljivo rješenje.