Hrvatski sportaši već su godinama naši najbolji ambasadori u svijetu zbog velikih uspjeha koje postižu, a jedan itekako hvalevrijedan uspjeh ovih je dana postigla i emisija 'Dulum zemlje' koja je proglašena najboljom agrarnom emisijom na svijetu prema izboru Međunarodne federacije agrarnih novinara IFAJ. Dokumentarna serija koja u prvi plan stavlja uspješne i inovativne poljoprivrednike izazvala je salve pohvala, a u prvoj emisiji, za koju je naša ekipa osvojila ovo vrijedno priznanje, ispričana je priča Aleša Winklera, uspješnog slovenskog pravnika, koji je s obitelji preselio u Istru i počeo se baviti uzgojem koza i proizvodnjom sira od kozjeg mlijeka. Golemu pozornost izazvala je i epizoda u kojoj je gostovao naš proslavljeni nogometaš Domagoj Vida koji je početkom velike ekonomske krize 2000-tih s prijateljima je pokrenuo farmu crnih svinja u rodnoj Slavoniji. O velikom uspjehu hrvatske serije iza koje stoje autori Filip Filković Philatz i Tomislav Krnić razgovarali smo s producenticom i vlasnicom produkcijske kuće Wolfgang&Dolly iz Zagreba Tamarom Babun koja je ujedno i članica Hrvatske udruge producenata i Europske filmske akademije te Društva agrarnih novinara.
Kakav je osjećaj biti dio jedne male produkcije čija je kvaliteta prepoznata u cijelom svijetu?
Hrvatski filmaši vrlo su pristojni ambasadori Hrvatske u svijetu. Samo lani naši su filmovi zauzeli svoje mjesto na gotovo svim A festivalima, dokumentaristi osvajaju nagrade posvuda, kolege koje rade dramske serije vraćaju se kući s nagradama, imamo i uspjehe naših igrača u stranim klubovima, primjerice Zlatko Kićo Burić lani je dobio nagradu Europske filmske akademije za svoj rad u inozemstvu, količina uspjeha gotovo je nevjerojatna, obrnuto proporcionalna uvjetima u kojima radimo i javnoj percepciji. Drago mi je da je Wolfgang&Dolly produkcijska kuća koja se u samo 6 godina postojanja uspjela priključiti toj uspješnoj filmskoj repki i što naši projekti imaju odjeka. Ova nagrada je zaista slatka i najviše ju možemo zahvaliti sinergiji s autorima Filipom Filkovićem Philtzem i Tomislavom Krnićem s kojima s velikom radošću radim na ovoj seriji još od 2017., iako su gledatelji prvu sezonu imali prilike gledati tek 2021. Timu su se priključile i montažerke Ivana Rogić, Ema Carić i Dora Slakoper, kompozitor Dubravko Robić, dizajner zvuka Ivan Zelić, zatim u nekim epizodama i sjajna ekipa iz Studia 45, Color Bureau koji se brine za kolorkorekciju, Tomislav Rupić kao snimatelj zvuka, Filip Kos kao asistent kamere u drugoj, a Renata Lučić i Toni Renaud u prvoj sezoni, Matija Drniković, Aleksandar Arsovski, Una Radić, Darko Korbar, Latica Filković Martinis i Sanija Hasanić koji su organizacijska i produkcijska podrška u različitim segmentima posla, a posebno želim istaknuti i našu urednicu s HRT-a Tanju Kanceljak.
Kako ste se uopće našli u konkurenciji? Jesu li nagradi prethodile nominacije i tko je odlučivao o pobjedniku?
Ekipa iz Agrokluba sugerirala nam je da se prijavimo. Njihov specijalizirani portal važan je izvor informacija za sve poljoprivrednike, a i za nas kad radimo istraživanje za Dulum zemlje.
Ove godine gledatelji su na HTV-u mogli pratiti drugu sezonu emisije, kakvi su planovi za dalje? Sigurno je ostalo još jako puno zanimljivih i neispričanih priča. Snimaju li se već novi nastavci?
Upravo ovih dana pregovaramo s HRT-om oko treće sezone. Držite palčeve da pregovori prođu uspješno, brojne nove priče nas čekaju.
'Ljubav' s HRT-om nije se dogodila na prvi pogled. Čak tri godine prijavljivali ste se na Javni poziv HRT-a. Što vam je bilo najizazovnije u tom periodu, jeste li strepili da ovaj projekt možda neće ugledati svjetlo dana?
U mom poslu je toliko neizvjesnosti, toliko puta čujem NE! i toliko je sve stalno na ivici financijskog kraha da gotovo svakodnevno moram donijeti odluku je li mi važnije da to radim, budem uporna u stvarima koje osjećam da su dobre i nadam se najboljem ili da idem raditi nešto drugo. Tek prije nekoliko mjeseci mi se učinilo da je možda ok da ostanem u ovom poslu i ne znam koliko će to trajati. Ali sam potpuno sigurna da mi je ljepše živjeti s osmijehom nego trošiti energiju na kukanje. Da dođem do odgovora na vaše pitanje: apsolutno sve mi je bilo izazovno, teško i ponekad baš jako obeshrabrujuće, voljela bih da stvari mogu ići brže i jednostavnije jer mislim da bismo tako svi bili produktivniji, ali na kraju pamtim samo sretne dane.
Iako su reakcije nakon svake emisije sjajne emisija koja je izazvala najveći medijski interes bila je ona u kojoj je gostovao Domagoj Vida i njegovi prijatelji koji se bave uzgojem crnih svinja. Je li Domagoja Vidu bilo teško nagovoriti da stane pred kamere? Kako je bilo surađivati s njim? Kakav je Vida kad nije na terenu, ali i kad se kamere ugase?
Na snimanje su došli Domagoj i Ivana Vida i bili su jako simpa i opušteni. Bilo ga je teško „uloviti“ jer je bio usred dogovora oko transfera i stalno na putu. No, uspjeli smo, bio je spreman i vrlo profesionalan i mislim da je to snimanje prošlo na obostrano zadovoljstvo. Kad su se kamere ugasile još smo se malo družili i zezali kao i s ostalim protagonistima, nema vam tu neke velike razlike i to je zapravo sjajno.
Koliko je bilo teško bilo odabrati sugovornike za serijal? Kojim ste se kriterijima vodili pri odabiru?
Prvo radimo istraživanje različitim metodama, uključujući tako da razgovaramo puno s ljudima koji bi mogli nekog znati, kad putujemo zbog drugih razloga stalno njuškamo, pratimo naravno nagrade za poljoprivrednike, novinske članke i slično. Kad obavimo taj dio onda posjećujemo ljude i vidimo ima li tu uistinu priče koja može napuniti televizijski sat i jesmo li „kliknuli“ s njima jer je ta veza između nas i njih važna da bi se priča ispričala toplo i slojevito. Gledanjem epizoda mislim da se vidi da je svima zajedničko da su uporni, optimistični, da se ne daju smesti teškoćama, da vole jako to što rade, da rade u obiteljskoj atmosferi i da klijenti, publika, kupci prepoznaju njihov rad kao nešto iznimno.
VEZANI ČLANCI:
Nastavno na nagradu koju ste osvojili 'Dulum zemlje' zasigurno bi mogao biti hrvatski izvozni proizvod. Postoji li interes za emisijom i na nekim inozemnim televizijama?
Mi radimo na tome i nudimo ju, zanimaju se neke platforme i distributeri pa onda procjenjujemo što je dobro za projekt, pregovaramo i sl. i ja za to imam jako puno strpljenja i ne očekujem rezultate od danas do sutra jer da tako pristupam stvarima ne bi bilo ni Duluma zemlje, ni AHA!, ni Pelikana, ni Kuće Male Zvijezde, ni Put su ljudi, ni ostalih naših projekata koje je publika imala ili će imati prilike vidjeti. Tako da, vjerujem da ćemo se gledati i u inozemstvu.
U kojoj mjeri emisija utječe na hrvatsku poljoprivredu? Imate li neka konkretna saznanja? Je li se nešto promijenilo nakon emitiranja emisije?
Znamo da se puno ljudi sjetilo da negdje ima neku zapuštenu djedovinu i da bi možda to mogao biti neki novi projekt, da su ljudi pokrenuli svoje vrtove, da publika više obraća pažnju na lokalne proizvode, da se djeca interesiraju za poljoprivredu. Znamo to jer nam se ti ljudi javljaju putem društvenih mreža, srećemo ih u širim društvima, doslovno sam slušala o takvim projektima u trgovinama, frizeraju, restoranima… Ali nemam vam neku preciznu statistiku jer za takvo praćenje na žalost nemamo uvjete.
Emisija 'Dulum zemlje' izazvala je lavinu pozitivnih reakcija i postala je jedna od rijetkih, ako ne i jedina, emisija domaće produkcije koju su hvalili baš svi. Koja je tajna tako uspješnog televizijskog formata?
Filip Filković Philatz i Tomislav Krnić dobro su pogodili puls publike i to jednim projektom koji joj nimalo ne podilazi, a to je majstorstvo svoje vrste. Ljudi žele vidjeti da je moguće živjeti strastveno, baveći se nečim punim smisla. Ljudima je, vjerujem, ugodno vidjeti druge ljude koji uspijevaju opstati iako im nije na prvom mjestu materijalno stjecanje nego stvaranje nove vrijednosti. Ljudi žele vidjeti sretne ljude koji su do te sreće došli vrijednim radom jer im se tada vrati, stvori ili osnaži vjera da je to moguće i za njih i da svijet nije sasvim izvitoperen. To je moj dojam, možda se, naravno, radi o nečem sasvim drugom.
Jedan od autora serije Filip Filković Philatz nakon osvajanja nagrade kazao je da ova nagrada nije postignuće samo za vaš tim već i priznanje za hrvatsko filmsko stvaralaštvo. Što bi se moglo promijeniti na bolje nakon ovoga? I koje bi promjene vama olakšale buduće projekte?
Bilo bi sjajno da priznanja koja dobivamo na međunarodnoj sceni, pozitivne reakcije publike i dobre recenzije kritičara budu neki paket koji prati projekte i omogućuje nam da uz barem mrvicu manje raznih napora dođemo do financiranja. Bilo bi sjajno da to financiranje bude izdašnije i fleksibilnije tako da možemo agilnije realizirati nove stvari i stalno dizati kvalitetu onog što stvaramo. Međutim, moram Vam reći da brojne moje kolege, od kojih su neki već 20 ili 25 godina u ovom poslu, dobiju različita priznanja, naprave projekte koji imaju odlične rezultate i onda se opet nađu u situaciji da sve moraju raditi kao da su u ovaj posao ušli jučer. Tako da ne znam hoće li se nešto promijeniti na bolje nakon ovoga jer to kod nas nije pravilo, ali se promjenama na bolje uvijek nadam. U međuvremenu, mi ćemo raditi vrijedno dalje. Lijepo je dobiti priznanja, ona nas ohrabruju i na profesionalnoj i na sasvim osobnoj razini, ali nakon malo slavlja vraćamo se na posao. Ima još toliko toga što treba ostvariti!
VIDEO Mladi glumac Lovro Juraga komentira aktualna događanja na estradi
Odlicna emisija. Cestitke!