Branko Paić je osnivač, vlasnik i direktor Scardona glazbena produkcija d.o.o.. Jedan je i od suosnivača Hrvatske glazbene unije, Hrvatske diskografske udruge i Hrvatskog glazbenog odbora. Osnivao je HDU gdje je bio potpredsjednik, Hrvatski glazbeni odbor i Hrvatsku udrugu menadžera i producenata. Surađivao je s glazbenicima Azrom, Prljavim kazalištem, Tajči, Coloniom, Draženom Zečićem, Jasminom Stavrosom, Tomislavom Bralićem i klapom Intrade te osnovao još dvije diskografske kuće - 'Crno bijeli svijet' i 'Hit records'.
Član ste Upravnog odbora „Porina“ i Instituta Hrvatske glazbene industrije, te ste bili potpredsjednik UO „Porina“ dvije godine. Po čemu se Cesarica razlikuje od drugih glazbenih nagrada?
Cesarica se razlikuje od drugih glazbenih nagrada prvenstveno po najvažnijoj stvari, a to je da publika bira Hit godine, a ne struka ili mediji. U prvoj godini „Cesarice“ osjećat će se dosadašnji utjecaj medija koji su važan dio scene, ali u idućim godinama trebala bi se još jače razlikovati od drugih glazbenih nagrada, kao neki “glas naroda.“
Ključne radio postaje koje imaju nacionalnu frekvenciju i koje vrte vrlo uski krug pop izvođača i presudno utječu na HRTOP40 zbog svojih visokih pondera tako da imamo situaciju da na top listama dominira samo pop glazba. “Cesarica“ sada daje medijski prostor svim glazbenim žanrovima što je od presudne važnosti.
Koja su vaša očekivanja od nagrade Cesarica?
Cesarica je već sada ispunila veliki dio očekivanja jer smo dobili snažnu kampanju na HTV-u koji nakon niza godina promovira novu domaću glazbu i daje joj zasluženu pažnju.
Ovo je prva godina i trebalo je kvalitetno pripremiti „Cesaricu“ da snažno promovira i druge žanrove glazbe koji ovog trenutka nisu toliko medijski eksponirani, a vrlo su važni. „Cesarica“ će pokazati koliko imamo snažnu i drugu scenu koja puni sportske dvorane, prodaje albume i promovira našu scenu van granica Hrvatske...
Kroz nekoliko godina nadamo se da će "Cesarica" ispuniti naša očekivanja i dobiti glazbenu scenu gdje su svi žanrovi zastupljeni u medijima. Bez snažne podrške medija teško je imati snažnu koncertnu scenu koja će između ostalog utjecati i na susjedne zemlje gdje je naša glazba uvijek bila vrlo popularna.
Mislite li da će postati popularna kod publike?
Sigurno će biti popularna kod publike jer je ovo glazba koju publika najviše voli i koju je sama izabrala .
Stanko Šarić i Najbolji hrvatski tamburaši već punih trideset godina opravdavaju taj naziv. Svaka njihova pjesma je jedna prekrasna priča, a u javnosti su poznati kao tamburaši koji su ostali vjerni prirodnom zvuku tambure. Punih trideset godina i 25 albuma, a i dalje su jedan od najzaposlenijih hrvatskih tamburaških sastava.
Što mislite da će ova nagrada učiniti za promociju hrvatske glazbe?
Vjerujem i nadam se kako će pokretanje „Cesarice“ osigurati više prostora za glazbu hrvatskih autora i izvođača u medijima koji djeluju u Hrvatskoj. Svjedoci smo stalnih pritisaka stranih kompanija na hrvatsko tržište, kako u svim drugim područjima tako i na području glazbe, čime se sve više sužava prostor za djelovanje hrvatskih autora i izvođača. „Cesarica“ daje nadu kako će se kroz predstavljanje izabranih pjesama i samim procesom glasovanja hrvatska javnost u znatnoj mjeri zainteresirati za domaću glazbu, što nam je svima cilj.
Sviđa li vam se ovaj koncept u kojem se isključivo glasovima publike odlučuje o najboljoj pjesmi?
Uvijek kad je riječ o glazbi imamo problem suprotstavljenih stavova struke i publike. Tako je nagrada za hit godine i ugašena kao sastavni dio strukovne nagrade „Porin“, valjda baš zato što se u tom okruženju nije pronašlo načina za pomirenjem tih dvaju krajnosti. Inicijativa iz Unisona za ponovnim pokretanjem nagrade za hit godine „Cesarica“ je bila okrenuta isključivo publici, koja bi svojim praćenjem cijelog procesa, od nominiranja pjesama, izbora žanrovskih hitova, izbora 12 pobjednika u prvom krugu glasovanja i konačno izbora samog „Hita godine“, osjetila u punom smislu glazbu hrvatskih autora i izvođača. Naravno, u svemu tom važnu i odlučujuću ulogu imaju mediji koji bi trebali osigurati taj bliski odnos glazbe i publike. Nadam se kako će se to u najboljoj mjeri i dogoditi i ovim putem pozivam sve da podrže i prate prve korake "Cesarice“ i izaberu svog favorita za Hit godine.
Pero Kozomara, autor nekih od najpoznatijih klapskih pjesama - veliki hit kaštelanske klape Cambi — Ne more mi bit, a radio je glazbu za pjesmu klape Iskon Još ne mogu pristat volit i Zora bila za klapu Intrade.
Surađuje s našim članom UO nagrade Cesarica Brankom Paićem. Godine 2011. godine diskografska kuća Scardona objavljuje Kozomarin autorski album Ne more mi bit, na kojem se nalazi četrnaest autorskih skladbi za sedam najpopularnijih hrvatskih klapa: Intrade, Maslina, Cambi (Kaštela), Sv.Juraj Hrm, Kampanel, Vokalisti Salone te Iskon.
Imate bogato iskustvo u osvajanju nagrada. Što mislite da će pobjedniku donijeti nagrada Cesarica?
Osim što nedvojbeno znači dodatnu medijsku promociju pjesme, ali i samog izvođača, osvajanje nagrade za Hit godine prije svega je jedna važna potvrda od strane najvažnijeg nam kritičara, naše publike. Činjenica da je publika svojim glasovima baš vašu skladbu odabrala kao najdražu im između čak 40 najslušanijih pjesama u godini puno znači izvođaču, ali i autorima pjesme.
I za sam kraj možete li nam reći hoće li se putem glazbene nagrade Cesarica pojačati promocija klapske i tamburaške glazbe?
Jedan od razloga zašto sam pristao biti dijelom projekta upravo je činjenica da je osnovna ideja nagrade promocija svih žanrova hrvatske glazbe podjednako - pa tako i klapske pjesme. Važan korak u tom smjeru jest i dodjela posebnih nagrada na žanrovskoj osnovi na završnoj priredbi koja će se održati u mom Splitu. Kategorije su: pop, rock, zabavna, klapska i tamburaška glazba.
