Već tjedan dana u obitelji Martinović traje veliko slavlje. Njihov 14-godišnji sin Marko na HRT-ovom natjecanju Mladi glazbenik za Euroviziju izabran je da za tri mjeseca predstavlja Hrvatsku na Euroviziji mladih glazbenika u Kölnu. I prvi je koji će na tom natjecanju, a koje postoji od 1982., klasičnu glazbu svirati na tamburi.
Prsti ga bole od žica
– Natjecanje je jako ozbiljno pa su i pripreme takve. Svirat ću nekoliko skladbi, neka budu iznenađenje koje, ali svaki dan vježbam barem tri sata. Žuljeve još nisam dobio, ali prsti bole od žica, ne mogu lagati, to mi je svakodnevica. No očito je da se isplati – kaže simpatični Marko, kojeg smo posjetili u njegovu domu u mjestu Jazavici nedaleko od Novske, pa nastavlja:
– Na HRT-u na natjecanju nisam imao tremu posebice kad sam čuo u studiju svojih 80 navijača iz Novske, ekipu iz KUD-ova s folklora. Svirao sam za njih. Ni od Kölna nemam tremu. Volim reći da sam hladan za sve. Sa mnom ide moj profesor, a vjerojatno i mama Branka. Šalim se da je ona moja menadžerica jer i mene i sestru svaki dan vozi u sedam kilometara udaljenu Novsku u Glazbenu školu.
Na natjecanju je završio slučajno. Tata Zdravko i on gledali su televiziju i vidjeli reklamu pa je tata predložio da proba jer nema što izgubiti. Marko pohađa dvije škole, budi se u šest ujutro, a kući se vraća nerijetko oko 22 sata. Ali ne dođe mu, kaže, trenutak da mu bude svega dosta jer uživa u tome. Plan mu je poslije osnovne upisati Glazbenu gimnaziju u Novskoj, a nakon toga ....
Pjesma o tužnom rastanku
– Upisati Akademiju i baviti se glazbom. Ali zasad mi je najveći san da se otvori glazbena Akademija za tamburu u Zagrebu! – kaže odlučno i nastavlja braniti svoj instrument koji svira od prvog razreda osnovne škole:
– Ne volim ni da ju zovu tamburica. Izgleda ljudima malo, ali to nije tamburica, već tambura kao i svi drugi instrumenti. To je kao da za manju harfu kažete da netko svira harficu, a to nije točno. Branim svoj instrument. Njena kvaliteta ovisi o majstoru koji ju je radio. Moja majstora Gilga iz blizine Dugog Sela i stoji oko šest tisuća kuna, ali ima i onih za 20 tisuća.
I kada ima malo slobodnog vremena, veli, opet svira, a sluša isključivo tamburašku glazbu.
– Volim Zvonka Bogdana, Tamburaše za dušu... Ja sam dečko od zabave. Ne volim ništa strano, samo hrvatsko. Zasviram i na obiteljskim feštama, bez toga nema ništa. Glazba mi je sve – zaključuje talentirani glazbenik koji je napisao i pjesmu o kojoj kaže:
– Tematski to je priča o tužnom rastanku u kojem dvoje zaljubljenih ne mogu biti zajedno zato što otac od nje želi da ode za bogatijeg. Dakle, prava tamburaška pjesma.•
>> Na tamburici se bori za finale dječje Eurovizije
