Kleopatra VII. Filopator, posljednja vladarica Egipta, svojim je političkim, ali i ljubavnim umijećem nepovratno oblikovala povijest Egipta, ali cijelog Rimskog Carstva.
Snalažljivost, intuicija, snaga i bogatstvo karaktera upravo su ono što ju je izdvajalo od ostalih vladarica koje su vladale prije ili poslije nje. Govorila je devet jezika i poznavala matematiku, filozofiju i astronomiju, a njezin stil vladanja koji je po smjelosti i ambiciji tada priličio samo muškim vladarima održao ju je na tronu više od dvadeset godina
Pa, ipak, kao što je to slučaj s posebnim ženama poput nje, Kleopatrino ime željeli su okaljati mnogi kojima je bila prijetnja pa će je rimska propaganda prikazati kao lukavu zavodnicu koja je svoju seksualnu privlačnost koristila kao političko oružje. Svijet sladostrašća, moglo se čuti, upoznala je još s 12 godina, kada je shvatila da joj seks može biti najbolji saveznik u borbi za osvajanje i očuvanje trona. Tajne zavođenja, pričali su, učila je od prostitutki u Aleksandriji, podigla je mali hram ljubavi u kojem je boravilo nekoliko desetaka zgodnih robova koji su joj uvijek bili na raspolaganju.
No, usprkos brojnim ljubavnicima, samo dva muškarca ostavila su trag u njezinu srcu i krevetu. Prvi je Julije Cezar, drugi Marko Antonije, koji su je opisivali kao pametnu ženu i fantastičnu ljubavnicu. Slavne vojskovođe Kleopatra je osvajala dugom crnom kosom, svilenkasto nježnom kožom, tamnom šminkom na očima, vatreno crvenim usnama i jakim parfemima s Istoka. Bila je vrlo inteligentna i zanimljiva sugovornica, a za uspjeh u ljubavi zaslužni su i brojni afrodizijaci koje je koristila. Ulje jasmina bilo joj je zaštitni znak, nanosila ga je na kosu i grudi, čak i na jedra svojih brodova. Tijelo je mazala kremom na bazi cimeta, meda i ljiljana, otapala je bisere u octu i to pila s partnerima da bi podigla libido. Antički opisi Kleopatre vrlo su različiti te su često povezani s autorovim mišljenjem o njoj. Kasije Dion naziva je ženom nenadmašive ljepote, dok ju Ciceron opisuje kao neuglednu, s orlovskim nosom i grubim crtama lica.
Ipak, velika većina antičkih autora, čak i oni kojima je bila omražena (Propercije, Lukan, Horacije) opisuju je kao atraktivnu i lukavu zavodnicu, tj. “pogubno lijepu“, što je i danas najčešća slika slavne vladarice. Svoje je suvremenike – prati je glas od davnina – osvajala inteligencijom, diplomatskom vještinom, karizmom i rječitošću, ali i ljubavničkim vještinama. I recentni autori oko malo čega se mogu složiti kada je riječ o slavnoj vladarici, čak i oko njezina izgleda, pa i načina na koji je otišla s ovoga svijeta. Što je istina, a što mit o Kleopatri? Kleopatra je rođena ili krajem 69. godine p.n.e. ili početkom 70. godine p.n.e., kao izdanak slavne dinastije Ptolemejevića koja je došla na vlast nakon smrti Aleksandra Makedonskog, a završila najslavnijom i najegzotičnijom kraljicom te dinastije – upravo Kleopatrom VII. Bila je Egipćanka, a po podrijetlu Grkinja te jedna od rijetkih vladara loze Ptolemejevića koja je naučila egipatski jezik.
Svoju vladavinu započela je dijeleći prijestolje s mlađim bratom, ali kao vješta vladarica pronašla je način kako preuzeti moć u svoje ruke. Prema navodima povjesničarke Veronike Završki, Kleopatra je stjecala odlično obrazovanje zahvaljujući blizini Aleksandrijske knjižnice. Kada joj je bilo trinaest godina, učila je retoriku, filozofiju i svakovrsnu umjetnost. Navodno je imala samo 17 godina kad je zasjela na tron, a kako su prema egipatskom zakonu suvladari morali biti vjenčani, Kleopatra je sklopila brak sa svojim mlađim bratom. Kleopatra se ubrzo potrudila isključiti brata iz svih državnih poslova, ceremonija i sudjelovanja u izvršnoj vlasti, no nakon neuspjele pobune bila je prisiljena na bijeg i tu se njezini putovi križaju s putovima velikog rimskog vladara i vojskovođe Gaja Julija Cezara. Prvi susret bio je sve samo ne običan.
U palaču u kojoj je tada boravio ušla je, navodno, zamotana u tepih koji je nosio njezin sluga. Kada su tepih odmotali i iz njega se pojavila Kleopatra, oženjeni Cezar bio je impresioniran pa je ubrzo postala njegova dugogodišnja ljubavnica. Premda su joj dodijeljeni epiteti zavodnice, erotične žene koja je i iskusna i drska, ali budući da je njezin muž bio dijete, a ona u to vrijeme relativno mlada, zapravo je vjerojatnije da je bila neiskusna i u vezama i u seksualnim iskustvima. Nakon što se njezin brat i suvladar utopio u Nilu, Cezar je ponovno postavio Kleopatru na tron. Njezinim novim suvladarem proglašen je njezin najmlađi brat, Ptolemej XIV, za kojeg se također vjenčala i kojem je nakratko prepustila vladavinu kako bi se posvetila ljubavnoj vezi s Cezarom. No, tron je ponovno samo njezin nakon što je Cezar eliminirao svakog tko joj se našao na putu.
Cezar ostaje u Egiptu s njom puno dulje nego što je trebao, ostavljajući Rim bez vladara, a dva tjedna nakon njegova odlaska, rodila mu je sina kojeg je nazvala Ptolemej Cezar, poznatog i kao Cezarion. Cezar nije mogao priznati to dijete, ali je prije smrti pokušao promijeniti zakon tako da mu dopušta da legalno ima dvije žene. Cezar Kleopatru 46. prije Krista vodi sa sobom u Rim, gdje je predstavlja kao kraljicu Egipta. Narodu, a i Cezarovoj ženi bilo je poznato da su bili ljubavnici, ali nitko mu nije smio proturječiti. No, ova kompleksna situacija donijela mu je nove neprijatelje pa Cezar pogiba uboden noževima 23 puta, kao žrtva urote koju su skovali senatori prilikom ulaska u Senata. Cezarova smrt duboko je potresla Kleopatru.
Osim što je izgubila ljubavnika, izgubila je i zaštitnika pa i stabilnost. A kako se Cezarov pogreb, tri dana nakon ubojstva, pretvorio u kaos, Rim više nije bio dobro mjesto boravka za Kleopatru, koja se vraća u Egipat i za suvladara imenuje njihova sina Cezariona. U godinama koje slijede, Egipat je poharala glad, epidemija i kriza, stoga Kleopatra treba novog saveznika kojeg pronalazi u desnoj ruci svog pokojnog ljubavnika, u još jednom rimskom vojskovođi, Marku Antoniju. Vrlo je vjerojatno da su se njih dvoje upoznali kada je ona došla u posjet Cezaru sa svojih 25 godina. Moguće je da su se upoznali još i prije, kada joj je bilo samo 14, prilikom Antonijeva posjeta Egiptu 56. prije Krista, kada je ondje služio u vojsci i pomogao njezinu ocu da se vrati na prijestolje. Usprkos činjenici da je Marko Antonije bio u braku, drugi susret donio im je ljubav iz koje je rođeno dvoje djece.
Premda se njezin ljubavnik potom vratio u Rim svojoj ženi i kćerima, ondje se nije dugo zadržao te se nakon godinu dana otputio u novi rat, ponovno otišao u Egipat, Kleopatri. Bijesan zbog nevjernog supruga svoje sestre, moćni Oktavijan, budući rimski car, isposlovao je kod Senata da se Kleopatri objavi rat. Razlozi ratu bili su naravno mnogo dublji od bračne etike i principa. “Osoba koja je pridonijela karikiranju Kleopatrina izgleda, osobnosti i utjecaja svakako je bio Oktavijan. Tijekom mnogo godina on je izvrtao realnost u Rimu o tome tko i što je Kleopatra pritom ju demonizirajući i prikazujući kao raskalašenu ženu žednu moći”, navodi povjesničarka Veronika Završki, dodajući kako se smatra da je Kleopatra zavela Marka Antonija zahvaljujući svome smislu za raskoš i zabavu.
Par je neko vrijeme proveo u Tarsusu, gdje su provodili dane i noći na gozbama. Na jednoj od Kleopatrinih gozbi, darovala mu je mnoštvo pehara optočenih draguljima. Obožavali su jedno drugo i čak su osnovali klub za uživanje u alkoholu, navodi History. Članovi kluba redovito su uživali u vinima, igrama i natjecanjima, a jedna od najdražih igara Kleopatre i Marka Antonija bila je lutanje Aleksandrijom pod krinkom i zbijanje šala sa žiteljima. Nakon ratničkih osvajanja Marka Antonija, sva su Kleopatrina djeca bila postavljena na tronove raznih novouspostavljenih kraljevstava, dok je Kleopatra sebe u to doba počela nazivati “kraljicom kraljeva”. Opčinjen svojom ljubavnicom, Marko Antonije vjenčao se s Kleopatrom, premda je to, prema rimskom zakonu, bio nelegalni brak. Istodobno, Oktavijan im je objavio rat, a pomorska bitka koja se vodila 31. pr. Kr., nedaleko od današnjeg grada Preveza u Jonskom moru, bila je početak kraja.
Oktavijan je postupno prisvajao svu vlast i Kleopatra tada donosi odluku da je najbolji izlaz za oboje – samoubojstvo. S Oktavijanovim dolaskom, Kleopatra i Antonije nisu jedno kraj drugoga i Antonije saznaje lažnu informaciju da se Kleopatra već ubila. U očaju, uzima nož i zadaje si smrtonosnu ranu. Navodno ne umire odmah, nego nakon što je pronađen u palači biva odnesen da umre u Kleopatrinu naručju. Kleopatra je zarobljena i moli Oktavijana da joj se dopusti da posjeti Antonijev grob. Nakon toga oduzima si život u svojoj sobi, navodno ugrizom zmije. Možda je s njom prestala samostalnost Egipta, ali posljednji vladar – Kleopatra – podsjetio je svijet na njegovu slavu i moć. Povijesni prikazi Kleopatrine vladavine nakon njezina života, kao što su slike i pjesme, svele su njezinu vladarsku sposobnost na puko zavođenje moćnih muškaraca, ali ne može se zanijekati njezino teritorijalno širenje ili pak vojna obrazovanost.
Kleopatra je bila vješta vladarica i mislila je na korist i dobrobit svoga naroda te su njezini postupci, među koje spada i izbor ljubavnika, bili uvijek od koristi Egiptu. Ono što je sigurno jest da je Kleopatra bila posljednja vladarica dinastije Ptolomejevića te njezinom smrću 30. godine pr. Kr. prestaje postojati egipatska država kao samostalna jedinica koja postaje rimska provincija. Stoljeća i stoljeća nakon njezine vladavine ne prestaje zaokupljati pažnju povjesničara, pisaca, filmskih redatelja i medija. Kraljicu Nila glumile su mnoge dame starog Hollywooda, uključujući Claudette Colbert i Sophiju Loren, ali najpoznatije utjelovljenje Kleopatre datira iz 1963. kada je snimljen povijesni spektakl, tada najskuplji film u povijesti, u kojem je Kleopatru igrala Elizabeth Taylor.
O njoj su drame pisali William Shakespeare i George Bernard Shaw, Jules Massenet skladao je operu njoj u čast, a Asterix i Obelix su joj u kultnom stripu spašavali ugled. Istina o Kleopatrinu izgledu, vezama i karakteru i dalje je misterij, ali legenda o njezinoj vladavini, kao i o utjecaju na dva najmoćnija čovjeka onog vremena, i danas je zadivljujuća.
Je li ovo promoviranje pedofilije? Kako dijete od 12 godina može išta shvaćati o putu do trona putem seksa? To još nije ni tinejđer! Odvratan naslov. P.S. Umrla je smrću kakvu si je priskrbila svojim ponašanjem.