Vremeplov

Karijera Iana McKellena procvala je tek kad je priznao da je gay

ian
Pixsell
30.12.2012.
u 11:00

Odigrao je mnoge cijenjene uloge na West Endu, među kojima i Shakespeareove junake, koje su mu donijele nekoliko nagrada Laurencea Oliviera. Za rolu Antonija Salijerija u “Amadeusu” nagrađen je najprestižnijom kazališnom nagradomTony

Dobitnik najprestižnije kazališne nagrade Tony, višestruki laureat nagrade Laurence Olivier, dobitnik Zlatnog globusa te dvaput nominiran za Oscara i pet puta za Emmyja, briljantni 73-godišnji engleski glumac Sir Ian McKellen, najpoznatiji kao dobar čarobnjak Gandalf iz “Gospodara prstenova” i “Hobita” te zao mutant Magneto iz filmskog serijala “X- Men”, rođen je 25. svibnja 1939. u gradiću Burnleyju u Lancashireu, tri mjeseca prije izbijanja Drugog svjetskog rata.

Iskustvo rata na Iana je ostavilo trajni utjecaj pa je tijekom jednog intervjua na novinarsku primjedbu da ga posljedice terorističkih napada 11. rujna nisu previše pogodile, odgovorio:

– Zaboravljate da sam do četvrte godine spavao ispod čelične ploče.


Mališan razočaran “Petrom Panom”

Ian je odrastao u gradiću Wiganu u strogo kršćanskoj obitelji i zajednici. Njegov otac Denis Murray McKellen bio je svjetovni propovjednik, kao i obojica glumčevih djedova. U vrijeme kad je rođen, njegovi roditelji imali su petogodišnju kćer Jean. Relativno rano ostao je bez roditelja. Majka Margery Lois umrla je kad mu je bilo 12, a otac kad je imao 24 godine. Prvi put u kazališno gledalište sjeo je s tri godine, kad je gledao “Petra Pana”, ali nije bio impresioniran.

– Razočarao sam se jer krokodil nije bio pravi – smije se glumac.

 Ipak, ubrzo je postao fasciniran kazalištem te je s roditeljima i sestrom, koja je do smrti glumila, režirala i producirala u amaterskom kazalištu, stalno odlazio na predstave, naročito one Williama Shakespearea.

Kad je krenuo u školu, već je nastupao u svim produkcijama školske dramske grupe. Na kazališnim festivalima u Stratford-upon-Avonu gledao je izvedbe velikana Laurencea Oliviera, Wendy Hiller, Johna Gielguda, Ralpha Richardsona i Paula Robesona. Nakon što je 1961. diplomirao glumu, ozbiljno se posvetio radu u kazalištu. U to vrijeme malo ljudi znalo je za njegovu homoseksualnost.

– Nisam vidio razloga da to priznam. Moja obitelj nije pokazivala interes za tu temu pa je nisam ni započinjao – kaže.

Sa 18 godina dobio je stipendiju na koledžu St. Catherine’s u Cambridgeu gdje se ludo zaljubio u Dereka Jacobija. Osjećaj koji je gajio prema budućem glumcu i redatelju, također vitezu, opisao je kao “skrivenu, neuzvraćenu i neostvarenu strast”. Godinama poslije McKellen je rekao Jacobiju da je bio zaljubljen u njega, a Jacobi mu je priznao da su osjećaji bili obostrani.

Prva osoba kojoj je Ian priznao da je homoseksualac bila je njegova pomajka Gladys McKellen, članica Religious Society of Friends, religijske zajednice koja je bila indiferentna prema ljudskoj seksualnosti.

Dva dugogodišnja dečka

– Ne samo da je moje priznanje uopće nije uznemirilo, već joj je bilo i drago što sam napokon prestao lagati – rekao je Ian.

Prvu ozbiljnu vezu počeo je 1964. s profesorom povijesti Brianom Taylorom. Zajedno su živjeli u Londonu, gdje je Ian razvijao glumačku karijeru.

Prekinuli su nakon osam godina, a 1978. na festivalu u Edinburghu upoznao je idućeg partnera Seana Mathiasa.

Njihovu desetogodišnju ljubav Mathias je poslije opisivao kao burnu, a kako je McKellen postajao sve uspješniji glumac, tako je bilo i sve više konflikata jer je Mathiasova karijera redatelja i glumca bila manje uspješna. Ostali su prijatelji, a Mathias je 2009. režirao predstavu “Čekajući Godota” s McKellenom u ulozi.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije