Što se krije iza nekih nikad riješenih misterija poput postojanja divovskih životinja iz prošlosti, sibirske eksplozije ili špiljskih prikaza nalik današnjim NLO-ima? To su samo neka od pitanja na koja u 18 poglavlja svoje nove knjige "Čudno" pokušava odgovoriti poznati novinar, urednik i voditelj HRT-ove emisije "Na rubu znanosti" Krešimir Mišak.
Iako su iza njega već brojni naslovi, Mišak se ovom knjigom u izdanju MBbooksa prvi put odlučio približiti mlađim naraštajima željnim uranjanja u misterije i zagonetke pa ovo štivo naziva i "Na rubu znanosti za mlade". - Mogu reći da je mi je pisanje za mlade uvijek bilo u raznim vidovima daleko zabavnije nego pisanje za odrasle jer se spektar tema daleko širi, a pritom je potrebno i naučiti (ili se prisjetiti) što je ono što je - i svima nama kad smo bili daleko manji - bilo zabavno i uzbudljivo. U temu se ide kroz zanimljive detalje prema cjelini, a ne obrnuto, jer kad si klinac nemaš vremena ni volje za duge uvode, a pritom - zanima te sve! - govori Mišak koji je na početku svoje karijere radio dječje i obrazovne emisije u Obrazovnom i dječjem programu Hrvatskoga radija. U to vrijeme paralelno je pisao i za razne časopise, kao što je bila Modra lasta i Drvo znanja gdje je naučio, kako kaže, kako pisati "zabavno".
Ističe da to nije nimalo jednostavno i lako baš kao što nije jednostavno ni približiti znanost djeci i mladima čiji se životi sve više temelje na virtualnoj stvarnosti.
- Virtualna stvarnost u mnogim je vidovima mladima daleko zanimljivija nego vanjski svijet pa lako postaje "kradljivac pažnje", no pritom uvlači - više mlade, ali i starije - u neku vrst opsjednutosti samim sobom, što će tko reći, kakva se nova trivija pojavila koju treba komentirati i sve postaje kao neka beskonačna sapunica bez zapleta i razrješenja. Virtualna stvarnost zanimljivija je od svega, ne samo od znanosti - svjestan je Mišak.
- Klinci, recimo, danas sve manje i sve teže čitaju književnost ili bilo kakve kompleksnije sadržaje jer im se kroz neuroplastičnost mozga taj organ prilagođava na ono čemu je izložen - a to je gomila fragmenata, kratkotrajnih, bljeskovitih i nepovezanih informacija. To zapravo čak nije ni zabavno, no to može shvatiti samo onaj koji ima iskustvo nečeg boljeg. Možda ga nađe u knjizi - zagonetno kaže Mišak. Kaže i kako ovu knjigu nije imao u planu pa postoji sasvim realna mogućnost i za njezin nastavak.
- Gledam je više kao društveni fenomen nego kao zdravstveni fenomen. Njezini učinci na ukupno zdravlje ljudi daleko su manji od učinaka na ustroj društva, način života čovjeka, pa sve do pitanja što je zapravo čovjek u naravi i što mu treba za ispunjen život. Rekao bih da čovjeku najviše trebaju odnosi i kontakti s drugim ljudima, a upravo to je postalo deficitarno - kaže Mišak.
VIDEO Pogledajte Večernjakovu desetku s Nikom Turković
