Miroslav Škoro "novopečeni" je doktor znanosti. Uspješno je, naime, obranio doktorsku disertaciju u petak na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, pred tridesetak prijatelja. Konkretno, doktorirao je na temu "Modeli upravljanja i raspodjele prihoda glazbene industrije u uvjetima digitalizacije".
- Kada sam bio kandidat za gradonačelnika Osijeka, pitali su me, i privatno i javno, što tu radim te poručivali da se trebam baviti pjevanjem. Dotad su mi, pak, govorili kako ne znam pjevati, a u tom trenutku su mi rekli da nisam predviđen za odgovornu društvenu djelatnost, jer su za to predviđene neke druge struke: polupijani odvjetnici, i liječnici koji znaju kako se na latinskom kaže noga. Postoji presumpcija da smo mi glazbenici druga vrsta ljudi i veže nas se uz riječ zabava. I to je oduvijek tako, u staroj Perziji su prostitutke svirale, a u antičkim vremenima robovi. Radim pionirski posao i disertacijom pokušavam pokazati da se znanstvenim alatima može analizirati i moj posao te da je on bitan, i može biti vrlo odgovoran – istaknuo je Škoro. Obrana je trajala sat i pol, slušao ju je, među ostalima, i glumac Vedran Mlikota, a glazbenik ju je "začinio" dosjetkama u svom stilu.
- Digitalizacija nas je dovela do USB-a koji može napraviti čudo, kompletnu fonoteku Croatia Recordsa možemo staviti u džep i s njome igrati nogomet–toliko je glazba sveprisutna kulisa, toliko je obezvrijeđena. Slušamo glazbu svugdje, i to neprimjereno. Dok se tuširamo, slušamo operu, to nije normalno – naveo je.
Proveo je i dva istraživanja. Jedno od njih pokazalo je kako glazbenu industriju doživljavjaju "insajderi", a intervjuirao je devet svojih kolega. Svi su se, ukratko, složili kako je potrebna pravednija raspodjela prihoda te je nužan novi model upravljanja tim prihodima.
- No, najzanimljivije je kako su stručnjaci koje vode glazbenu industriju svjesni svega, a u ne čine ništa – komentirao je.
Njegov on-line upitnik o stanju u glazbenoj industriji u Hrvatskoj otvorilo je 1817 kolega iz struke, a 522 ih je odgovorilo na svih 68 pitanja. Svega 5,1 posto kreativaca smatra da je stanje jako dobro, a 61 posto ocjenjuje ga lošim.
- Bez obzira što je uzorak reprezentativan, a ispitanici vrlo stručni, ni jedni ni drugi nisu, kao dionike glazbene industrije, spomenuli publiku. Raditi neki posao, a ne znati za koga to radiš, to je nevjerovatno! Njih 81,2 posto navelo je sve drugo, samo ne korisnike. Vi u njih vjerujete, a oni vas baš ne doživljavaju – rezimirao je.
Škorina komentorica doc.dr.sc. Anita Freimann nazvala je njegovu disertaciju "Robin Hoodovskim pristupom glazbenoj industriji".
Domoljub, intelektualac, ljudina.