Oscar Fingal O'Flaherrty Wills Wilde rođen je 16. listopada 1854. u Dublinu u obitelji poznatih dublinskih liječnika. Majka, Jane Francesca Elgee, bila je nacionalno borbena Irkinja, a pod pseudonimom Speranza objavljivala je pjesme. Oscar, u budućoj povijesti književnosti znan kao Oscar Wilde, školovao se u Dublinu i Oxfordu, gdje je studije završavao s najboljim ocjenama i izazivao pozornost okoline na mnoštvo načina. Već za vrijeme studija ističe se kao predvodnik mladih esteta, kojima imponira svojim držanjem, a dendizmom i oštrim jezikom izaziva zazor okoline. Od 1881., kad objavljuje prvu zbirku pjesama, popularnost mu postupno raste, u New Yorku mu se pojavljuje prva drama, većinu vremena provodi u Parizu, pa se vraća u London, gdje si prilično rastrošan život omogućava radeći za novine. Godinu za godinom objavljuje dvije zbirke priča, no prava slava ga stiže 1891. kad objavljuje "Sliku Doriana Graya".
"Slika Doriana Graya" tiskana je prvi put u američkom časopisu Lippincott's Magazine 1890. godine. Roman je nastao kao posljedica jednog razgovora koji su 1889. vodili urednik časopisa, Wilde i britanski liječnik Conan Doyle. Urednik je došao u Europu kako bi pronašao suradnike za svoj list, a kako su prilozi bili dobro plaćeni, obojica su prihvatili suradnju. Rezultat toga putovanja i susreta jest rođenje likova Doriana Graya i Sherlocka Holmesa. Izlazak priče u časopisu izaziva snažne reakcije, Wildea optužuju za nemoral.
Godine 1891. roman se pojavljuje u obliku knjige, obogaćen s nekoliko novih poglavlja i uvodom. Prema Wildeovom biografu Heskethu Pearsonu, roman je nastao iz kratke priče koja se temeljila na anegdoti iz 1884. kada je Wilde posjetio atelijer Basila Warda, dok je ovaj slikao portret neobično lijepa mladića. Navodno je rekao: "Šteta što će to krasno biće ostariti.", a slikar mu je uzvratio: "Kad bi on zauvijek mogao ostati mlad, a kad bi slika ostarila". I tako je nastao početak priče o mladiću koji je prodao dušu vragu da bi sačuvao mladost i ljepotu. Basil Ward preimenovan je u Basila Hallwarda, on je dobri duh koji pokušava pobuditi Dorianovu savjest. Njegov napasnik je lord Henry Wotton, čiji je život ispunjen sebičnim zadovoljstvima. Kad Dorian ubije slikara Hallwarda, ne može podnijeti grižnju savjesti pa potraži svoj skriveni portret, koji na sebe preuzima svu bijedu Dorianova života, te ga probode i ostane mrtav i izobličen.
Djelo je smjeli prikaz Wildeova života i okruženja, u kojem vladaju hedonizam, dekadencija, razvrat i nemoral, te visoko estetizirana umjetnost kao vrhunska disciplina duha. Između razvratnog, slobodnog, emocionalno te čulno krajnje napregnutog života, i umjetnosti u svim njezinim oblicima protekao je vijek na zemlji Oscara Wildea. Njegovi način života, držanje i narav, anegdote iz svakodnevice, te filozofija života, moralni obziri i emocionalna stanja učinit će ga jednom od najutjecajnijih figura kontrakulturne mitologije od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća do danas, te amblemom svake seksualne i rodno identitetske emancipacije. Na žalost, legenda o Oscaru Wildeu u tom je smislu uvijek bila mnogo utjecajnija od njegove književnosti.
"Slika Doriana Graya" markantan primjer je žanra gotskog romana, koji se u književnosti javlja 1764., nakon pojave romana "Otrantski dvorac" Horacea Walpola, a koji je veliku popularnost stekao u razdoblju romantizma. Sam termin "gotski" dolazi iz područja arhitekture i odnosi se na srednjovjekovne građevine s oštrim povišenim lukovima, što se u književnosti reinterpretira kroz tematiku strave i užasa, te nadnaravnih zbivanja. Gotski roman se po mnogočemu razlikuje od ostalih žanrova koji su dotad vladali, jer uvodi fantastiku, odnosno iracionalne i neobjašnjive pojave i likove. No, za razliku od tipičnih predstavnika žanra, kakvi su romani "Frankenstein" i "Drakula", u "Slici Doriana Graya" Oscar Wilde karakteristike gotskog romana upliće u nešto što je bilo samo njemu svojstveno i što je umnogome išlo mimo duha epohe, a što je pripadalo duhu i estetici dvadesetog stoljeća. Izazovan, emocionalno razbarušen, za svoje vrijeme nastran i nemoralan, pisac je bio poput princa iz budućnosti.
Oscar Wilde bio je osuđen na dvije godine zatvora, pod optužbom za razvrat i pederastiju. Unatoč braku, njegove homoerotske sklonosti bile su općepoznata stvar, no kad je stupio u vezu s mladim lordom Alfredom Douglasom, i to baš u vrijeme izlaska "Slike Doriana Graya", mladićev otac ga je javno optužio, uslijedila je parnica, skandal pa 1895. zatvor u Readingu, u kojem je napisao čuvenu ispovijest Lordu Alfredu Douglasu. Nakon toga je živio u Dieppeu i Parizu, no stvaralačka snaga mu je kopnila. Odao se piću i pred smrt preobratio na katoličanstvo. Umro je u Parizu 1900, u sam osvit novoga stoljeća u kojem će njegovo djelo biti toliko slavljeno. Već je 1896. godine, dok je bio u zatvoru, njegova drama "Saloma", napisana na francuskom, praizvedena u Parizu sa Sarah Bernhardt u glavnoj ulozi. Tema drame je razorna Salomina ljubav prema Ivanu Krstitelju, a u Engleskoj je bila zabranjena zbog incestuoznosti i nekrofilije. Njemački prijevod drame poslužio je kao libreto za istoimenu operu Richarda Straussa, koja je praizvedena 1905. godine
Prvi hrvatski prijevod pod naslovom "Dorian Gray" objavljen je 1920. u prijevodu Artura Schneidera te tisku i nakladi St. Kugli, knjižare Jugoslavenske akademije i Kraljevskog sveučilišta, a 1953. pojavljuje se prijevod Zlatka Gorjana u zdanju Zore, pod naslovom "Slika Doriana Graya", koji, kao i toliki Gorjanovi prijevodi, postaje kanonski. Danas se najčešće tiska prijevod Zlatka Novačkog, prvi put objavljen 1987, kod zagrebačke Mladosti.
