Tumači ga Ralph Fiennes u jednoj od najboljih uloga svoje ionako impozantne glumačke karijere. S obzirom na to da njegov lik, kojeg je maestralno odigrao, u filmu otkriva da je i pokojni papa skrivao mračne tajne, te da su kardinali ipak samo ljudi, skloni korupciji i gramzivosti, taštini i zavisti, neumjerenosti i slabosti, ne treba čuditi snažna reakcija Katoličke lige za vjerska i civilna prava, koja je krajem prošlog mjeseca izdala priopćenje u kojem upozorava na opasnosti koje izviru iz radnje filma i knjige po kojoj je film “Konklava” snimljen. Zbog kontroverzi koje ga prate mnogo prije premijernog prikazivanja, nije neobično što je Hollywood čak osam godina čekao ekranizaciju “Konklave”, a Ralph Fiennes ovu ulogu zbog koje ga mnogi izdvajaju kao potencijalnog osvajača zakašnjelog Oscara za glavnog glumca. Zašto zakašnjelog? Premda dva puta nominiran, zvijezda filmova “Engleski pacijent” i “Schindlerova lista”, jedan od najcjenjenijih i najtraženijih britanskih glumaca i redatelja, ovu prestižnu nagradu nikada nije osvojio. No honoriranjem uloge kardinala Lawrencea, predviđa se, američka filmska akademiju tu bi nepravdu mogla ubrzo ispraviti.
Ralph Fiennes rođen je 22. prosinca 1962. u engleskoj unutrašnjosti, u Ipswichu, kao Ralph Nathaniel Twisleton-Wykeham-Fiennes, a ima engleske, sjevernoirske, irske i škotske krvi. Njegovi korijeni potječu iz ugledne aristokratske obitelji s dubokim povijesnim korijenima, iz čijeg je okrilja ponikao i glasoviti istraživač i avanturist Sir Ranulph Fiennes, profesor teologije Nicholas Lash, kao i benediktinac i pjesnik Dom Sebastian Moore, glumčev pradjed, a neki od njegovih predaka živjeli su u Indiji, dok je ta zemlja bila britanska kolonija. Ralphov bliski rođak je još jedan poznati glumac, Joseph Fiennes, posljednjih godina prepoznatljiv po ulozi u sjajnoj “Sluškinjinoj priči”, dok je njegov daljnji rođak sam princ Charles s kojim ga spaja zajedničko podrijetlo sa škotskim kraljem Jamesom II.
Ralph je najstariji sin fotografa i ilustratora Marka Fiennesa i spisateljice Jennifer Lash, a njihova su djeca zbog očeve karijere odrastala u različitim gradovima diljem Ujedinjenog Kraljevstva. Tinejdžerske godine proveo je u Irskoj, kamo se s obitelji preselio kada je imao jedanaest godina. Išao je na koledž St. Kieran godinu dana, a zatim se prebacio u školu Newtown. Ipak, zbog nove selidbe završio je školovanje u školi Wordsworth u engleskom gradu Salzburgu.
Njegova je majka već u mladosti u njemu uočila umjetnički talent i intenzivno ga je poticala, podjednako Ralpha i njegovu braću i sestre. Fiennes se isprva želio baviti umjetnošću i slikanjem, no nakon nekog vremena shvatio je da ga više ispunjava gluma. Upravo zbog toga upisuje Kraljevsku akademiju dramske umjetnosti (RADA), koju je pohađao od 1983. do 1985., a čiji će kasnije postati član. Isprva je glumio u lokalnom kazalištu, ali angažiran je u Royal Shakespeare Company, glumeći u predstavama inspiriranim Shakespeareovim djelima. To je imalo veliki utjecaj na njega - čak i kad je osvojio Hollywood, nikada se nije odrekao kazališta, za što je 1995. i nagrađen priznanjem Tony za ulogu Hamleta na Broadwayu. Postao je i pokrovitelj Shakespeare School Festivala, koji je osnovan kako bi djeci diljem Velike Britanije omogućio izvođenje Shakespeareovih djela u profesionalnim kazalištima.
FOTO Kate Middleton omiljena je članica kraljevske obitelji, ovo su njena najbolja izdanja
No, međunarodno prepoznatljivim, bogatim i slavnim ipak ga je učinio film. Na velikom platnu debitirao je 1992., kao Heathcliff u “Orkanskim visovima”, no tek njegov portret okrutnog zapovjednika koncentracijskog logora Amona Götha u “Schindlerovoj listi” 1993. lansirao ga je među holivudsku A-listu i donio mu prvu nominaciju za Oscara. Za svoju izvedbu u filmu, za koju se i prilično udebljao, osvojio je nagradu BAFTA za najboljeg sporednog glumca, a njegov portret Götha doveo ga je i do 15. mjesta na popisu 50 najboljih filmskih negativaca u izboru Američkog filmskog instituta (AFI). Fiennes je kasnijem intervjuu priznao da je igranje te uloge imalo duboko uznemirujući učinak na njega.
“Zlo je kumulativno. Događa se. Ljudi vjeruju da moraju prihvatiti ideologiju, da moraju živjeti život; moraju preživjeti, moraju obaviti svoj posao, svaki dan je to centimetar po centimetar, mali kompromisi, mali načini da si kažete da je to način na koji biste trebali voditi svoj život i odjednom se te stvari mogu dogoditi. Mislim, mogao bih i sam privatno prosuditi, ovo je užasan, zao, užasan čovjek. Ali posao je bio prikazati čovjeka, ljudsko biće. Postoji neka banalnost, ta svakodnevica, za koju mislim da je bila važna. I bila je u scenariju. Zapravo, jedna od prvih scena s Oskarom Schindlerom, s Liamom Neesonom, bila je scena u kojoj kažem: ‘Ne razumijete koliko je teško, moram naručiti toliko i toliko metara bodljikave žice i toliko stupova za ogradu i moram dovesti toliko ljudi od A do B.”, riječi su kojima se prisjetio snimanja ovog klasika o strahotama holokausta.
Ista 1993. bila je uistinu njegova “godina prijeloma” jer je ubrzo ostavio zapaženu glavnu ulogu u filmu Petera Greenawaya “Dijete iz Macona” s Juliom Ormond, koji je izazvao brojne kontroverze, no za sljedeći međunarodni uspjeh trebalo je pričekati još tri godine. Tada je odigrao briljantnu ulogu Laszla Almasyja u filmu “Engleski pacijent” iz 1996. godine, u drami s tematikom iz perioda Drugog svjetskog rata, kada je ranjenik koji je preživio avionsku nesreću smješten u bolnicu gdje se za njega brine medicinska sestra Hana, dok se njegova prošlost otkriva u flashbackovima.
Njegov izbor uloga kreće se od povijesnih ličnosti, kao što su T. E. Lawrence i Marcel Proust, do filmskih adaptacija romana, poput “Oscara i Lucinde” Petera Careyja, “Kraja afere” Grahama Greenea, “Jevgenij Onjegin” Aleksandra Puškina, moralno upitnih ljudi ili zlikovaca u filmovima “Kviz” Roberta Redforda i “Crveni zmaj”, do romantičnih junaka poput uloge u filmu “Sluškinje na Manhattanu”.
U četvrtom dijelu filmske adaptacije serijala o Harryju Potteru, filmu “Harry Potter i Plameni pehar”, Ralph Fiennes preuzeo je ulogu Lorda Voldemorta, najvećeg neprijatelja mladog čarobnjaka. Osim toga, Fiennes je odigrao i glasovne uloge u brojnim produkcijama audio knjiga, a svoj prepoznatljivi glas “posudio” je i u crtićima kao što su “Prince od Egipta”, “Čovjek od 1000 čuda” i “Wallace & Gromit - U lovu na divovskog zeca”.
FOTO Pogledajte gdje živi Blanka Vlašić
U posljednjem desetljeću, stao je i iza kamere. Film “Coriolanus” njegov je redateljski prvijenac, a riječ je o modernoj interpretaciji istoimene Shakespeareove drame, a potom je 2013. režirao svoj drugi film, “Nevidljiva žena”. Istodobno, Fiennes je glumio bivšeg tajnog agenta Garetha Malloryja, koji postaje novi “M” kako film odmiče, u filmu “Skyfall” iz serijala o Jamesu Bondu, a ulogu je reprizirao u nastavcima “Spectre” iz 2015. i “Za smrt nema vremena” iz 2020. godine.
Glumio je i u filmu “Hotel Grand Budapest “ (2014.), koji je osvojio Srebrnog medvjeda na Berlinskom filmskom festivalu, a iste godine odigrao je i ulogu Rakitina u ruskoj filmskoj adaptaciji drame “Mjesec dana na selu” Ivana Turgenjeva u režiji Vere Glagoleve. Potom je 2018. objavljeno i njegovo treće redateljsko djelo, “Nureyev - Bijela vrana”, temeljeno na biografiji plesača Rudolfa Nurejeva, dok je Fiennes preuzeo ulogu Aleksandra Ivanoviča Puškina.
Vlastite djece nikada nije imao, ali je društveno angažiran za pomoć djeci u organizacijama kao što je UNICEF (Unite for Children, Unite against AIDS), Wildaid i The Constant Gardener Trust, ali i kanadskoj udruzi za borbu protiv rasizma.
Kada je riječ o njegovu privatnom životu, tijekom godina se pokazalo i da ima specifičan ukus za žene. Naime, nije tajna da glumac voli starije žene, a dok većina njegovih kolega trči za dvostruko mlađima, on traži sasvim suprotno. Zbog toga su ga nazivali “edipovcem”, misleći na Edipov kompleks, te tvrdili da u starijim ženama traži zamjenu za majku. Na ove se navode glumac nikada nije osvrtao, no ovu činjenicu nikada nije ni potvrdio ni demantirao, u svom bogatom ljubavnom životu uživajući koliko mu to godine dopuštaju.
Njegova prva velika ljubav bila je devet godina starija glumica Alex Kingston s kojom je bio u braku 90-ih godina, koju je upoznao na studiju glume, a ona se kasnije se proslavila u kultnoj seriji “Hitna služba”. No, njihov brak trajao je samo četiri godine jer se otkrilo da Ralph vara svoju suprugu s britanskom glumicom Francescom Annis, koju je upoznao u produkciji “Hamleta”. Od njega je starija 17 godina, a glumac je javno priznao da ga je upravo ta činjenica privukla kod nje. Ipak, i ova veza pukla je zbog Ralphove nevjere. Mediji su brujali da je s Francescom prekinuo nakon 11 godina jer se zaljubio u rumunjsku pjevačicu Corneliju Crisain, a jednom je prilikom bio upleten u seks skandal u avionu jer je navodno u toaletu aviona imao odnos sa stjuardesom koja je kasnije zbog toga dobila otkaz.
Zavodnik je, i poželjni neženja, i u šezdesetima: prošle godine našao se u središtu skandala nakon što su objavljene paparazzi fotke na kojima je “uhvaćen” u šetnji ulicama Rima s misterioznom plavušom. Brzo se saznalo da se radi o Ameliji Richards, supruzi britanskog aristokrata Jamesa Lindsaya, inače sina Amabel Lindsay, bliske prijateljice kraljice Camille. Ono što je skandalozno u ovoj priči je činjenica da je Amelijin suprug za njeno druženje s Ralphom saznao iz novina. Kako je pisao Daily Mail, kada su u javnost dospjele zajedničke fotografije, par se nakon devet zajedničkih godina, kako su otkrili njihovi prijatelji, odlučio privremeno razdvojiti.
Ralph Fiennes njeguje i posebne veze s Hrvatskom. Posjetio je Zagreb 2014. godine u vrijeme projekcije “Schindlerove liste”, kao dobar prijatelj legendarnog hrvatskog producenta Branka Lustiga (1932. - 2019.), jedinog Hrvata s dva Oskara koje je dobio za spomenuti film i “Gladijatora”. Fiennes njeguje i dobar odnos s Radom Šerbedžijom, s kojim se također susreo u Zagrebu, a svojedobno je na Brijunima gostovao s predstavom “Richard treći”. Tom se prigodom oduševio Istrom pa je, režirajući biografsku dramu “Bijela vrana” o ruskom baletanu Rudolfu Nurejevu, posjetio Hrvatskoj u potrazi za lokacijama za snimanje koje je, osim u Istri, pronašao i u Rijeci. Čini se da mu se cijeli Balkan uvukao pod kožu jer je 2017. dobio srpsko državljanstvo zbog toga što je nekoliko puta snimao i režirao filmove u toj zemlji.
Danas, sav fokus usmjerio je na promociju najnovijeg filma “Konklava”, koji je u hrvatska kina stigao 7. studenog. Posljednjih dana daje brojne intervjue za ključne svjetske medije, osobito nakon što je Katolička liga za vjerska i civilna prava izdala priopćenje u kojem upozorava na opasnosti koje izviru iz radnje filma.
“’Konklava’ je na više razina čisti propagandni uradak usmjeren prema Katoličkoj crkvi i više se trudi biti upravo to nego umjetničko djelo. Možda ima fantastične kinematografske sekvencije i dobro izabranu glumačku postavu, ali to ne opravdava činjenicu da je u pozadini cijelog projekta podao pokušaj portretiranja cijele Crkve u najgorem zamislivom svjetlu”, upozorila je Liga, dok je ove kritike komentirao i redatelj filma Edward Berger.
On je zanijekao kako je na bilo koji način svojim uratkom htio difamirati Katoličku crkvu, objašnjavajući kako mu je cilj bio kardinale prikazati kao obične ljude sa svojim slabostima i osobinama izvan doktrinarnosti Crkve. “Naposljetku, ako moj film izaziva neke kontroverzije, ne mislim da je to loše. Upravo suprotno, pozivam na to, to mi je drago. Nekako mi se čini da smo kao ljudi izgubili sposobnost zdrave prepirke. Zašto ne bismo otvoreno debatirali o temama o kojima se ne slažemo”, poruka je redatelja filma kojeg su, nakon što je premijerno prikazan na Filmskom festivalu u američkom gradu Tellurideu, kritičari u velikoj mjeri nahvalili. Osim adaptiranog scenarija koji će, prema svemu sudeći, biti jedan od favorita za nagradu Oscar, bit će to svakako i Ralph Fiennes kojeg već mnogi izdvajaju kao potencijalnog osvajača ove prestižne nagrade, ispravljajući tako svojevrsnu nepravdu prema glumcu u jeseni karijere kojeg su obožavali kritika i publika, ali ne i moćnici iz Američke filmske akademije.
VIDEO Svi su zabrinuti za slavnu pjevačicu: 'Izgleda premršavo, njoj treba pomoć'
