Ima li žena u domaćoj glazbi? Naizgled nepotrebno pitanje jer, sudeći prema videospotovima, i te kako ih ima. Čak bi se reklo da ženska populacija u glazbi brojčano dominira nad muškom. No, koliko je među njima i autorica, a ne samo pjevačica, pa još uspješnih? To je već malo teže pitanje, a težak je, ili gorak, i odgovor.
Što se kreativnih žena u glazbi i javnom prostoru tiče, domaći teren ipak najbolje poznaje, podržava i honorira visoke štikle, minice i napumpane sise i usnice te smanjene guzice. S ostalim, prirodnijim atributima i talentom već se teže izboriti za pažnju šire javnosti. Stoga je ženama kod nas još i teže; promotrite, od minimalnog broja saborskih zastupnica do pop i rock-autorica i pjevačica koje muku muče s dolaskom do medijskog prostora.
Ako žena kod nas nije željna prekomjerne doze “granatiranja” slavom poput Severine i Rozge, ili novih kandidatkinja koje su im utrčale na teren (i osvojile ga), poput Lidije Bačić i Maje Šuput – što, naravno, ne smanjuje njihov profesionalizam i tržišnu vrijednost, tj. profit koji donose – teško da će je majka gledati u udarnim televizijskim terminima. Da ženama na domaćoj glazbenoj sceni nije lako odavno je jasno. Iako estradne zvijezde i zvjezdice imaju prolaz sa pseudoglamurom do domaćih kič programa i sponzoriranih emisija, ozbiljnijim kantautoricama puno je teže. Najbolje autorice Lovely Quinces, Irena Žilić, Ivanka Mazurkijević, Jelena Radan, Remi, Elis Lovrić, Mary May, Sara Renar, Maja Posavec i druge dobro znaju koliko je teško ostati u vidokrugu zanimanja medija. Iako svjetski trendovi pokazuju da je sve više mlađih žena među najuspješnijima na pop-sceni, kod nas trendovi kasne ili su poražavajući. Osim talentirane Mije Dimšić, ni jedno mlađe žensko ime nije se probilo na popis sto najuspješnijih, ali veseli da se među njima nalazi i kvalitetna autorica poput Tamare Obrovac.
Prema nedavnom istraživanju stručne službe ZAMP HDS-a, ispada da je među više od 10 tisuća autora samo 18 posto žena, objavljeno je na predstavljanju istraživanja “Gdje se skrivaju autorice?” Konkretnije, od ukupno 10.220 članova Hrvatskog društva skladatelja, samo je 1880 žena. U članstvu Društva, među njih 384, broj redovitih članica iznosi 88 i najvećim dijelom čine ga muzikologinje (55), zatim autorice popularne glazbe (18) te autorice klasične i jazz-glazbe (15).
Dakako, možemo špekulirati da se većina mlađih, novih autorica, i ne prijavljuje u strukovne udruge jer mlađe generacije, kolokvijalno rečeno, žive na internetu. Pokazuju to i zanimljivi podaci po dekadama, tj. godinama njihova rođenja; i dok je iz šezdesetih godina njih 350, iz sedamdesetih 539, a iz osamdesetih 486, nakon toga broj im naglo pada pa iz devedesetih imamo samo 185 autorica, a od 2000. do danas 14. Otprilike na tragu demografskog položaja Hrvatske i vala iseljavanja, izgleda da se i domaće autorice smanjenim brojem sve brže uklapaju u sivu apatiju, a ne šarenu Opatiju.
Situacija je još gora promatramo li uspješnost (zaradu) autorica i njihovu prisutnost među najizvođenijim domaćim skladateljima glazbe i piscima tekstova. Tek tu dolazimo do poražavajuće zastupljenosti autorica, a što opet odražava i svakodnevnu situaciju u kojoj su, prema nedavnim podacima, žene slabije plaćene od muškaraca za iste poslove, a brojčano su daleko od muškaraca na vodećim pozicijama. Slično je i u glazbi. Kvragu, čak je i njihov kolega Jura Stublić davno pjevao “ti si žena koja tajnu zna”, ali koliko zapravo žena autorica kod nas zna tajnu kako uspjeti na masovnom tržištu? Jako malo njih. Ovdje ne govorimo o pisanju dobre glazbe ili tekstova, jer dobrih autorica naravno da ima, već o uspjehu na tržištu i udjelu u muškom kolaču isplaćenih autorskih zarada.
Među prvih deset najizvođenijih domaćih autora glazbe ili tekstova u 2018. godini samo je jedna, Vjekoslava Huljić. To ne čudi jer ona ima gotovo 600 prijavljenih radova (pjesama), pa se opet pokazuje da je produktivnost važna za medijsku prisutnost i emitiranje na radiju i televiziji. No, čak i u njezinu slučaju radi se o suradnjama s itekako produktivnim Tončijem Huljićem, pa generirani (veliki) broj tekstova pjesama zapravo proizlazi iz zajedničke manufakture. No, Vjekoslava ima i puno odličnih knjiga za djecu za koje zna manji broj masovne publike, a u tom sektoru vjerojatno i ona ima problema na tržištu kao i autorice u glazbi.
Kao i u prvih deset, i za prvih sto možemo reći da je otprilike desetina žena među najuspješnijima; među 100 najemitiranijih autora u 2018. samo je devet autorica glazbe ili teksta; Alka Vuica, Antonija Šola, Arjana Kunštek, Ines Prajo, Ivana Vrdoljak Vanna, Mia Dimšić, Nina Badrić, Sonja Buljan, Tamara Obrovac i već spomenuta Vjekoslava Huljić
Nitko nije učinio više za popularnost trenutnih trendova u hrvatskoj glazbi od ovog bogomdanog bračnog para.