Zatvor, HBO Max
Pamtimo niz izvrsnih zatvorskih drama i na televiziji i na filmu, “Iskupljenje u Shawshanku”, “Zelena milja”, recimo, pa “Oz”, pa i naš “Je li jasno, prijatelju”. Želimo reći kako nije tako lako napraviti zatvorsku priču na ekranu a da se ne približiš tim filmovima postavljenim standardima. Međutim, na HBO-u se pojavila serija “Zatvor” koju je napravio BBC. Da se ne ponavljamo kada BBC radi dramski program, onda je to ... i tako dalje. Opet je isto i ovaj put, “Zatvor” je iznimna serija koja ne donosi neki novi nivo brutalnosti ili emocije nego naprosto hladno prezentira situacije koje su zamislive pa vjerojatno negdje već i opisane. Ali, ovako zbijeno u tri epizode, dakle bez ikakvog praznog hoda, dojam je iznimno strašan. Reklamirana kao serija koja prikazuje iznutra britanski zatvorski sustav, “Zatvor” se može zamisliti kao serija koja se bavi bilo kojim zatvorskim sustavom u svijetu. Ponajprije zato što se bavi osobama dvaju glavnih likova, Marka Cobdena, novog zatvorenika, i Erica McNallyja, uzornog zatvorskog čuvara koji shvaća da je za Marka boravak u zatvoru previše. Ne bi to bilo moguće da glavne uloge ne tumače Sean Bean odnosno Stephen Graham, ljudi koji će sasvim sigurno postati legendama otočke glume, filma i televizije, ako to već i nisu. Koliko su upečatljivi, govori i to da je Bean za ulogu lani dobio BAFTA-u, a Graham je nominiran. Samo zbog toga vrijedi ovo pogledati. Ali, ne bi to bilo moguće da se radi samo o odnosu zatvorenik-čuvar, nego je “Zatvor” cjelokupna priča o utjecaju zatvora na čovjeka, gdje su odnosi između zatvorenika prikazani izravno, bez nekog oklijevanja ili trošenja vremena na neke paralelne priče. Sve je direktno, bez puno krzmanja, prikazan je sustav u kojem se kažnjava i najmanja slabost, a za to nisu potrebni nikakvi zli čuvari skloni korupciji ili s personalnim manjkavostima, ovdje ih niti nema. Već te mjesto kao takvo korumpira na cjelokupnoj osobnoj razini, gdje moral kao pojam nestaje. Serija je izvrsno napisana, tri epizode pokrivaju dvije godine gdje vrijeme, serija se i zove “Time” u originalu, prolazi različitom brzinom, od zatvorenika do zatvorenika, a sasvim je moguće da se izvrti niz događaja dovoljnih i za jedan život. Jasno, to je priča i o okajanju kao i o pokajanju, i to je u principu i jedina razlika između zatvorenika, kaju li se zbog onoga zbog čega su unutra ili ne. Ali u oba slučaja, opstaju vukovi koji takvima ili u zatvor dođu ili u njemu takvima postaju da bi preživjeli. Jedino je pitanja hoće li od tamo izaći i kao kakvi ljudi.
Hijack, Apple TV+
Čovjek koji se pojavljuje u svakoj priči o Jamesu Bondu zapravo ulogu tajnog agenta niti ne treba. Jer činjenica je kako Idris Elba, jedna od današnjih zaista autentičnih i pravih tamnoputih glumačkih zvijezda, radi jako puno. Nažalost, češće nego rjeđe ne bira najbolje, no ovdje imamo dosta dobru seriju o otmici aviona. Također jedan okvir koji je ne jednom prikazan na ekranima, no isto tako i dovoljno fleksibilan da se svaki put može pronaći neki novi kut. Elba je u ovoj seriji Sam Nelson kojemu je zanimanje poslovno pregovaranje, u nas to zanimanje ne postoji kao takvo, najbliže bi bilo nešto poput lobista, nadamo se da shvaćate. Njegov posao pregovarača u korporativnom svijetu ispada životno važnim jer je sedmosatni let između Dubaija i Londona kojim se vraća kući u nestabilan brak - otet. I počinje sedam epizoda napetih situacija i pregovora. Iako temeljena na klasičnom zapletu, “Hijack” je dobra priča koja je i dobro prenesena na ekran, a gdje Elbu kvalitetno prati i ostatak ekipe. Budući da je riječ o Appleu TV+, vjerujemo da ćete se snaći u gledanju ove serije o kojoj se dosta priča.
Corner Office, digitalne platforme
OK, odmah ćemo reći kako film nije nešto posebno, tek dostatan za kakvo sparno ljetno popodne ili za ljubitelje Jona Hamma kojih nije tako malo. Iako jest dobio nekoliko vrijednih nagrada. Riječ je o crnoj komediji baziranoj na romanu “The Room” švedskog autora i glumca Jonasa Karlssona. Orson, koji je novi djelatnik u Authorityju, počinje imati problema s korporativnim apsurdistanom, a pogotovo ga naživcira kada otkrije da postoji prostorija za koju su ga uvjeravali da je zapravo nema. I tako se sve pretvara u psihološko nadigravanje između Orsona, djelatnika i njihovog šefa. Ali, ima i jedan drugi razlog zbog kojega smo odabrali nešto napisati o ovom filmu, a to je način na koji je distribuiran. U Americi ga ima u kinima, ali je distribuiran i na nekoliko digitalnih platformi od kojih su neke, vidimo, dostupne i kod nas. Čini se da bi ovo mogao postati trend, upalite neki Google Video ili nešto slično, platite neku sumu i u udobnosti doma odbingeate. Može li ovakva distribucija konačno pobijediti kino? Sumnjamo, ali hajde da vidimo.
Heartstopper 2, Netflix
Sa serijama za mlade Netflix je odavno pogodio “u sridu”. Serije o odrastanju ionako su, kada su i pristojno napravljene, čisti pogodak, a ispada pogotovo u ovom vremenu kada se mlade generacije uvelike podcjenjuje. Ogroman je uspjeh imala “13 razloga”, a slično je i s “Heartstopperom” koji je doista jedna drugačija serija o odrastanju. Adaptirana je prema web-stripu i istoimenom grafičkom romanu autorice Alice Oseman. Kada smo lani zapazili ovu seriju na Netflixu, uočili smo da se na drugačiji način govori i o LGBT zajednici kroz odnos dvojice dječaka koji shvaćaju kako njihove relacije nisu sasvim klasične. U samo dva dana postala je ta serija jedna od najgledanijih i najbolje ocjenjivanih engleskih na Netflixu, da bi onda pobrala i pregršt nagrada, uključujući tu i neke BAFTA-e. Sada se vrti druga sezona, a serija je potvrđena i za treću. Jedina stvar od koje treba zazirati jest sindrom “13 razloga”, pa i “Stranger Things”, a to je pretjerana eksploatacija uspjeha serije što na Netflixu zna biti.
