Emisija “Financijalac” HRT-a i profesor matematike Toni Milun već godinu dana donose nove informacije iz poslovnoga svijeta i gledatelje uče kako u svakodnevnome životu primijeniti osnove financijske pismenosti. Na prepoznatljiv je i jedinstven način Toni Milun tom emisijom postao simbol spasa svima koji su možda gubili kompas u mnoštvu računa i obračuna. Nije li to sjajan razlog za nominaciju za Večernjakovu ružu?
Emisiju je nagradila i Akademija Zagrebačke burze za doprinos izobrazbi o tržištu kapitala. Otkud ideja za nju?
Sjećam se da su prije tridesetak godina, kad sam bio dijete, moji roditelji dobivali plaću na ruke. Trebali su se s tim novcem snaći i rasporediti ga do sljedeće plaće. Nisu postojale kartice niti velika mogućnost kredita. Danas svaka osoba treba znati koje zamke krije kredit te znati što potpisuje. Nažalost, financijska edukacija još nije postala dio školskog programa, ali nadam se da hoće. Do tada nam preostaje gledati emisije poput “Financijalca” koju mogu gledati i osobe koje nemaju nikakvu ekonomsku naobrazbu. Ideja je nastala na kavi kad me Anita Cvetnić pozvala da joj pomognem u vezi s matematičkim kvizom. Umjesto kviza, dobili smo emisiju o financijama.
Zaustavljaju li vas ljudi na cesti i traže financijske savjete?
Dogodi se, ali i e-mailom pitaju za savjet. Kad god mogu, nastojim odvojiti malo vremena i pomoći. Baš smo prije dva tjedna shvatili da velik broj zaposlenih osoba koje imaju djecu i niža primanja ima mogućnost dobiti povrat poreza. Zato smo za njih snimili video u kojem smo detaljno objasnili sve korake u tom procesu. Ako smo barem jednoj obitelji pomogli, sretni smo.
Nazivaju vas omiljenim profesorom matematike.
Matematika je moja ljubav otkako znam za sebe. Ponekad satima rješavam matematičke zadatke ili radim statističke analize i uživam.
Objavili ste oko dvije tisuće videa u kojima rješavate zadatke. Vrlo su gledani, a i pomažu učenicima, a ne naplaćujete ih.
Videopredavanja sam počeo raditi na inicijativu bivšeg studenta Nikole Mujdžića prije šest godina. Ideja je bila snimiti dvadesetak videa, ali svidjelo nam se pa smo nastavili. Nismo ništa zaradili na tim videima, ali zahvale koje dobivamo svakog dana od ljudi koji ih gledaju vrijede više od novca.
Vode se burne polemike o potrebi reforme školstva.
Treba nam reforma cijelog društva, a ne samo školstva. Usporedimo li samo kako smo živjeli prije 20 godina i danas, primijetit ćemo da se dogodio golem tehnološki napredak – gotovo svaka osoba ima svoj mobitel, računalo... U području novih tehnologija stvara se velik broj novih radnih mjesta, a mi ih propuštamo. Trenutačno u Europskoj uniji nedostaje oko 400 tisuća informatičara, programera i osoba srodnih zanimanja. Ako se svijet toliko promijenio, mislim da je svima jasno da se i obrazovanje trebalo promijeniti. Nažalost, ostalo je isto. Naši mladi ljudi koji sate provode pasivno za računalima i mobitelima trebaju postati aktivni stvaratelji sadržaja na internetu. Zato bi programiranje trebalo postati obavezan školski predmet od prvog razreda osnovne škole. Današnji učenici žele znati zašto nešto uče. Moramo im pristupiti na drukčiji način, s više primjene u svakodnevnom životu.
Je li vas iznenadila nominacija u kategoriji novog lica godine?
Bio sam jako iznenađen, čak mi je prijatelj u šali rekao: “Pa kako ti možeš biti novo lice? Koliko godina imaš?” Šalu na stranu, ali prije šest godina i snimanja prvih videa imao sam golem strah od kamera i javnih nastupa. Nikad mi nije bio problem stotinama studenata predavati matematiku, ali stati ispred kamera ili držati govor, a da nije riječ o matematici, to mi je baš bio problem. Osvajanje nagrade bilo bi mi potvrda da u životu trebamo biti otvoreni prema mogućnostima jer donedavno se ni u snu nisam mogao zamisliti kao voditelj TV emisije.
>>Petra Kraljev: Splitski dišpet ne da mi da od ičega odustanem i potonem
>>Glazbu ne treba pretjerano određivati žanrovima
