Na pitanje može li HNB ublažiti udare krize u 2009., guverner HNB-a
Željko Rohatinski u intervjuu mjesečniku Banka odgovorio je da će HNB
intervenirati na deviznom tržištu budu li problemi s vanjskim
financiranjem izraženiji i dugoročniji kako bi održao eksternu
likvidnost i spriječio jaču deprecijaciju tečaja.
Dodatno bi HNB smanjio i stopu obvezne pričuve kako bi se spriječio
kreditni lom u zemlji. Istodobno, međutim, poduzeo bi i sve raspoložive
mjere, uključujući tzv. zaštitne mjere iz Zakona o deviznom poslovanju
te snažno zaoštravanje kriterija za odobravanje kredita.
Od Vlade bi se očekivalo da smanji proračunske rashode, odnosno
proračunski suficit. Guverner vjeruje da Hrvatska, “uz racionalno i
odgovorno ponašanje”, može sama prebroditi krizu.
– Bilo bi neozbiljno tvrditi da je situacija potpuno pod kontrolom i da
će takva ostati neovisno o zbivanjima u okružju. No, nismo bespomoćni,
imamo određene mehanizme da se suprotstavimo aktualnim problemima –
istaknuo je Rohatinski.
Ukidanjem obvezne granične pričuve, smanjenjem opće stope obvezne
pričuve sa 17 na 14%, operacijama na otvorenom tržištu i intervencijama
na deviznom s jedne, te isključivanjem blagajne banaka iz održavanja
obvezne pričuve s druge strane, HNB je u posljednja tri mjeseca
oslobodio neto likvidnost bankovnog sustava u iznosu od oko 1,1
milijardu eura i oko 4 milijarde kuna”, kaže u novogodišnjem intervjuu
Banci guverner Željko Rohatinski.
Doda li se tome najavljeno smanjenje stope minimalno potrebnih deviznih
potraživanja sa 28,5 na oko 25 posto, ukupno oslobođena likvidnost
kojom HNB nastoji ublažiti prve učinke svjetske financijske krize na
Hrvatsku dostiže 17 milijardi kuna. To je, kazao je Rohatinski,
ekvivalent od gotovo trećine postojeće razine novčane mase ili 8 posto
ukupnih likvidnih sredstava u zemlji.
HRVATSKA NARODNA BANKA