Kako bi se sačuvao višestoljetni tradicijski običaj u Zagorju, prekrivanja krova slamom, Ruda Žlender iz Pristave kraj Tuhlja sa svojom je etnoudrugom Kolovrat, na svojoj parceli od 900 hvata, ove godine već treći puta zasadio, a u subotu i upriličio tradicionalnu žetvu raži na kojoj je okupio čak 26 svojih sumještana. Već od pet sati, jer ručno se najbolje žanje rano ujutro dok je još rosa, mogli su se čuti zvukovi srpova, a ubrzo se poljem začula i starinska pjesma “Četiri kosca travu kose među gorama, a djevojke vodu nose među nogama.”
Uvijek je veselo
– Na ovoj je našoj žetvenoj svečanosti uvijek jako veselo, ali se napravi i posao. Žene srpom žanju, dok muški za njima slamu vežu u snopove – govori nam domaćin i glavni organizator Ruda Žlender te objašnjava cijeli postupak od žetve pa do trenutka kada slama završi na krovu. – Nakon žetve snopovi u kupovima moraju još nekoliko dana ostati na polju da se dobro osuše. Potom se voze u štalu ili kolnicu pod krov i tamo se obavlja postupak “štrihanja” tj. snopovima slame udara se po zaobljenoj ili okrugloj bačvi ili škafu kako bi sve zrno poispadalo. Zrno se stavlja u tzv. veternicu kako bi se odvojilo od pljeve, dok snopovi sa slamom idu na “češalj” kako bi se iz njih uklonila sva nečistoća – ostaci trave, slaka i korova. Treba dobro paziti da u slami ne ostane ništa ili što manje zrna raži kako kasnije, kada slama dospije na krov, ne bi postala mamac i leglo za miševe i kako vrapci ne bi tražili zrna i tako čerupali i oštetili krov – rekao nam je Ruda.
Kad se snopovi slame češljom dobro očiste, desetak snopova veže se u škop te se onda oštrim nožem ili mačetom odrežu kako bi bili ravni. Tada su pripremljeni i mogu na krov. Da bi se kvalitetno prekrila jedna starinska zagorska hižica, treba od tri do tri i pol tone slame, odnosno 30 do 40 kilograma po četvornom metru, a cijena jednog kilograma za prekrivanje je od 10 do 12 kuna.
Deblje traje duže
– Krov se može prekriti i tanjim slojem pa je onda dosta i oko 1200 do 1300 kilograma slame, no deblji pokrov traje znatno duže – rekao je Ruda čija će slama najvjerojatnije, kao i prijašnjih godina, završiti na nekoj od kućica u kumrovečkom Starom selu. A nakon žetve koja je potrajala do 10 sati, druženje je uz domaće dimljene delicije, odojka, bučnicu i gibanice te gemište potrajalo sve do kasnih sati. Kao nagradu za rad i trud svaki će žetelac i žetelica, kad se zrno samelje, dobiti i po deset kilograma raženog brašna od kojeg će se ispeći fini domaći kruh.
bila su to teška vremena,ali ih se rado sjećam. mi smo imali dio štale pod slamom pa smo jedan dio štrihali i pravili "škop". imali smo mlatilicu na ručni pogon,a kasnije je tata kupio e. motor pa je bilo lakše.