Normalna je pojava da velika većina državnih institucija, ali i
gradskih, općinskih te županijskih službi, skraćuju radna vremena u
dane uoči praznika. Iako takvo skraćeno radno vrijeme nema nikakvo
uporište u zakonima, jer su jasno propisani neradni dani, ustaljeni
običaj javnih službi dovodi do toga da se umjesto do 15 ili 16 sati,
ovisno o službi, radnim danom uoči blagdana radi do 12.13 ili rjeđe do
14 sati.
Pola milijarde godišnje
Budući da ove godine imamo desetak praznika prije kojih će se koristiti
takva praksa, dolazimo do toga da će svaki zaposlenik u javnim službama
na temelju toga dobiti dodatni tjedan plaćenog odmora, jer oko 40
radnih sati neće odraditi.
Ako procijenimo da je u Sisačko-moslavačkoj županiji oko 5000
službenika koji rade u lokalnoj ili državnoj administraciji, dolazimo
do 200.000 radnih sati godišnje koje će porezni obveznici platiti, a
koji u biti nisu odrađeni. Pomnožimo li te radne sate s bruto 30 kuna,
koliko je neka prosječna satnica, ispada da šest milijuna kuna građani
iz svojih poreza izdvajaju za te slobodne sate lokalne i državne
administracije. Na razini države ta bi se svota popela i do
nevjerojatnih pola milijarde kuna na godinu.
– To je očito odraz našeg odnosa prema radu. Naime, nema nikakve
zakonske podloge za takva skraćenja radnog vremena, no ustalilo se i
provodi se, a ljudima očito dobro dođe – rekao nam je Stevo Bajić,
predstojnik Ureda državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji, koja
također ima praksu skraćenja radnog vremena.
Počelo u ministarstvima
– Odluku o tome donosi Središnji državni ured za upravu i jednostavno
se na nas preslikava odande, ali i Središnji ured se poziva na
ministarstva, koja također imaju takvu praksu. No, to je jednostavno
samo neki običaj koji se provodi, ali zahvaljujući tome dolazi i do
smiješnih situacija da me djelatnici čak pitaju, ako je praznik u
ponedjeljak, do kada će se raditi i u petak – dodaje Bajić.
(NE)EFIKASNA UPRAVA Nepisano pravilo skraćenja radnog vremena na dane uoči praznika
