Čovjek koji kondicijski priprema Hrvatsku za nastup na nogometnom SP-u sveučilišni je profesor i bivši dekan Kineziološkog fakulteta prof. dr. Igor Jukić. Premda Kovač od njega još uvijek može jako puno naučiti, jer njihovo znanje o sportu nije usporedivo, profesor Jukić spremno se podredio zahtjevima šefa projekta Brazil pa do kraja SP-a, kao i ostali članovi stručnog stožera, neće davati izjave.
U Brazilu je teško i ležati
Upravo zbog toga ovu priču pričamo na temelju razgovora što smo ga vodili prije početka priprema, kada trener apsolutist svom najobrazovanijem suradniku nije branio da istupa u medijima.
– Suradnja je na konzultantskoj osnovi počela Nikinim preuzimanjem mlade nogometne reprezentacije. Nakon što je Niko preuzeo A selekciju, ponudio mi je suradnju i u tom projektu. Naravno da nisam dvojio ni trena. Posebno zbog toga što sam osjetio istu valnu duljinu u stručnom i ljudskom smislu.
Zanimalo nas je što se sve u tako kratkom vremenu moglo napraviti na kondicijskom planu?
– Dvadeset i dva dana priprema skromno su razdoblje za stvaranje znatnijih kondicijskih efekata. Zbog toga smo i napravili već dva testiranja u prosincu i ožujku te izradili individualne programe treninga za svakog igrača. Na početku završnih priprema ponovno smo snimili njihovo stanje i krenuli u program priprema sukladno njihovu stanju. Važno je kazati da su u organizacijsku i znanstvenu pripremu projekta uključeni bili moji bliski suradnici s fakulteta Daniel Bok i Ivan Krakan, a u provedbi europskog dijela priprema sudjelovao je i Luka Milanović. Uključeni su bili i ljudi iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, koji su nas informirali o klimatološkim i prognostičkim aspektima važnima za trening i natjecanje u Brazilu.
Što se poduzelo kad je riječ o doista teškim klimatološkim uvjetima u Brazilu, posebice u Manausu?
– Uvjeti u sjevernijem dijelu Brazila teški su za ležanje, sjedenje i hodanje, a kamoli za bilo koji oblik tjelesne aktivnosti. Osamdeset do devedeset postotaka vlažnosti uz temperaturu zraka od 30-32 stupnja te mogućnost obilnih intenzivnih pljuskova stvaraju osjećaj istinske neugode. Dva su najprimjerenija načina prilagodbe. Prvi je aklimatizacija na tražene klimatske uvjete, a drugi odlična kondicijska pripremljenost. Potpuna aklimatizacija nije moguća. Za nju bi bilo potrebno 60 dana postupne prilagodbe. Međutim, znanost govori da je za 10-14 dana moguće sportaša dovesti u stanje djelomične prilagodbe koja omogućuje siguran boravak na sportskom terenu. Mi od slijetanja do utakmice u Manausu imamo 15 dana. Osim toga, izabrali smo kamp u klimatskim uvjetima sličnima onima koji će nas dočekati u Manausu i Recifeu.
Azzurri trenirali u sauni
Zacijelo će igrati određenu ulogu to što su nam suparnici iz toplijih krajeva?
– Sve su tri momčadi u povoljnijoj situaciji u odnosu na klimatsku prilagodbu. Sasvim je izvjesno da ćemo drugim sredstvima, načinima i vrijednostima morati nadomjestiti njihovu inicijalnu biološku prednost.
Talijani su se za veliko preznojavanje pripremali i u sauni. Je li i prof. dr. Jukić bio sklon tim metodama?
– Korištenje parne kupelji jedan je od načina za poboljšanje prilagodbe na tamošnje uvjete, no temelj naše dobre izvedbe tražili smo u uigranosti i zajedništvu, moći ponavljanja intenzivnih nogometnih aktivnosti te dobro organiziranom oporavku.
Ivica Olić i Mirko Filipović najistaknutiji su pojedinci s kojima je prof. dr. Igor Jukić radio dugoročno.
– Olić me isprovocirao na dizajniranje novih trenažnih pristupa. Premda su iz posve različitih sportova, Olić i Cro Cop imaju puno toga zajedničkog, neograničenu količinu pozitivne energije i karizmu. Rekao bih da su to ljudi osuđeni na uspjeh jer entuzijazam, strast i disciplina njihova su osnovna obilježja. Ivica je dio tima kojemu uvijek daje ton, boju i okus, a Mirko je u ringu prepušten sebi, svojoj sposobnosti i vještini preživljavanja.
>> Kovač: Pranjić je zdrav, igrat će protiv Australije
"kada trener apsolutist svom najobrazovanijem suradniku nije branio da istupa u medijima." - zašto novinar želi izazvati razdor u reprezentaciji?