Dejan Vojnović

Bio je najbrži Hrvat pa promijenio karijeru: Sada živim u Londonu, proputovao sam dosta svijeta

Dejan Vojnovic
Marko Lukunic/PIXSELL
03.04.2023.
u 18:16

Dejan Vojnović, bivši hrvatski rekroder na 100 metara, sportaš koji je sudjelovao na ljetnim i zimskim Olimpijskim igrama, već je 14 godina u tenisuz. Teniska sezona traje deset mjeseci, a predsezona 4-6 tjedana, dok u atletici imaš ljetnu i zimsku sezonu te nekoliko mjeseci između toga za pripreme

Dejan Vojnović bio je nekad najbrži Hrvat. Bio je rekorder Hrvatske punih 12 godina kada je na mitingu u Tunisu istrčao 10,25 sekundi na 100 metara. Njegov rekord uspio je nadmašiti Dario Horvat, na mitingu u gradiću Azusa u Kaliforniji kada je trčao 10,20 sekundi. Bilo je to 2013. godine. Dakle, punih deset godina nitko u Hrvatskoj nije trčao ispod 10,20 sekundi. Jedan je od rijetkih sportaša koji je nastupao na ljetnim i zimskim olimpijskim igrama. Na Ljetnim olimpijskim igrama nastupio je u atletici kao član štafete 4x100 metara u Sydneyu 2000. godine. Na Zimskim igrama 2006. godine u Torinu bio je član boba četverosjeda.

Zbog džeparca otišao u tenis

– Tadašnji pilot Ivan Šola dugo me vrbovao zbog moje brzine i eksplozivnosti i nakon nekog vremena pristao sam jer sam kao atletičar bio na zalasku karijere. Privukla me mogućnost nastupa na Zimskim olimpijskim igrama. Iskustva u bobu? Kad se voziš brzinom 140 na sat u nečemu što sliči kutiji za cipele, mora te biti strah. Bilo je i mene dok se nismo prvi put prevrnuli u Calgaryju. Dogodilo nam se to još jednom kasnije i nije bilo lijepo iskustvo, ali, srećom, prošao sam bez ozljeda – rekao je Vojnović.

Kako to da niste ostali u atletici?

– Tko zna, možda bih i ostao da se nisam počeo družiti s tenisačem Igorom Šarićem s kojim sam zajedno studirao na KIF-u. Kako se u atletici nije moglo puno zaraditi, pitao sam ga ima li kakav dodatni posao za mene, primjerice ako nekome treba kondicijski trener. Preporučio mi je nekoliko teniskih juniora i tako je sve počelo. Onda se u priču upleo Željko Krajan, koji je u to vrijeme bio trener Dinare Safina. Pitao je Šarića ima li nekoga preporučiti i on se sjetio mene. I tako sam otišao u teniski svijet u kojem sam, evo, već 14 godina.

U timu Safina bili ste kada je igrala tri Grand Slam finala?

– Da. Nažalost, sva tri je izgubila tako da mi je i dalje želja osvojiti Grand Slam. Tenis je sport koji zahtjeva jako mnogo odricanja. Na putu si deset mjeseci i naravno da u cijeloj toj priči najviše trpi obitelj koju slabo viđam. Opet, ima to i neke prednosti. Ne samo financijske. Evo, sin je sa mnom proputovao već dosta svijeta. Tenisači su financijski neovisni, naravno kada pričamo o onima najboljima. S njima je s te strane lako raditi i prihvaćaju sve nove ideje. Primjerice, jednom tenisaču nije bio ni najmanji problem kada sam predložio da kupimo GPS sustav katapult koji stoji 4000 eura. Imao sam ga drugi dan u rukama – priča Vojnović.

Nakon Dinare Safina surađivao je s Brandonom Nakashimom, Marinom Čilićem, Miomirom Kecmanovićem, Jelenom Janković, Laurom Robson. Trenutačno je kondicijski trener Jacka Drapera, 43. igrača svijeta koji je osvojio juniorski Wimbledon.

– Da, sada živim u Londonu, gdje radim s Draperom. Nadam se da neću imati problema s britanskim tabloidima kao u slučaju Laure Robson. Naime, s njom sam imao ugovor da mogu godišnje koristiti dva tjedna između srpnja i kolovoza kako bih otišao na odmor s obitelji. Nakon što sam je pripremio za Wimbledon, dogovor je bio da se idem odmoriti te da se ponovno priključim kada počnu pripreme za US Open. I tako jedan dan ležim na plaži kada mi zazvoni mobitel. Vidim, engleski broj. Pomislio sam da se nešto dogodilo s Laurom. Javim se, a s druge strane jedan engleski novinar i pita me kako sam mogao usred Wimbledona otići i napustiti Lauru? Ja sav u čudu, ne znam što da kažem. Agent mi je savjetovao da mu odgovorim – nemam komentara. Tako je i bilo, ali svejedno je izašao članak koji nije imao veze sa stvarnošću – otkrio je Vojnović.

Gimnastika – predmet u školi

Bivši atletičar ističe važnost trenera u svim fazama razvoja sportaša, pri čemu je naročito osjetljiv rad s djecom. Od mladih sportaša često se prerano očekuju vrhunski rezultati, što se jednako često pokazuje pogubnim za njihovu seniorsku karijeru.

– Postoji jedna zamka, čest pojam koji se spominje u stručnim krugovima, a to je "prerana specijalizacija". Djeca, naime, ne bi smjela prerano početi trenirati onako kako treniraju odrasli i vrhunski sportaši. Trening djece uvelike se razlikuje od treninga vrhunskih sportaša. Moje stručno iskustvo iz rada s djecom, koja su prije toga trenirala gimnastiku, jest to da je tu nemjerljiva, ali stvarno nemjerljiva razlika u kvaliteti na treningu u odnosu na drugu djecu. Ja bih gimnastiku stavio u osnovnu školu kao obavezan predmet.

>> Modrić po prvi put u šest mjeseci ostao na klupi Reala. Ancelottijev potez zapravo ima smisla

Ključne riječi

Komentara 1

LA
lajh1985
00:17 04.04.2023.

ako je Damir Horvat istrcao 10.20 onda nitko nikad nije trcao ispod, a ne samo punih 10 godina

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije