U Hrvatskoj kući u Krakovu, koja je cijelo vrijeme Europskih igara bila i središte poslovnih dogovora hrvatske poslovne zajednice s potencijalnim europskim partnerima, zamijetili smo i jednog gospodina iz dalekog Čilea.
A on se zove Neven Ilić (61), podrijetlom je Hrvat, i ovako se predstavio:
– Ja sam ovdje gost Europskih olimpijskih odbora jer sam predsjednik Panameričke sportske organizacije koja se odnedavno skraćeno zove Panam Sports. Kao takav zasigurno ću pozvati čelnike europskih olimpijskih odbora da budu naši gosti u Santiagu u drugom dijelu ove godine, na Panameričkim igrama. A riječ je o natjecanju koje postoji puno duže nego europske kontinentalne igre i na čije je čelo Ilić došao još 2017. godine.
Inženjer na čelu američkog sporta
Ilić je diplomirani inženjer s Katoličkog sveučilišta koji se dobar dio karijere bavio izgradnjom čileanskog sporta (u ulozi predsjednika Čileanskog olimpijskog odbora), a sada to čini na razini Južne i Sjeverne Amerike, dva kontinenta koja imaju zajedničke kontinentalne igre na kojima nastupaju sportaši iz 41 zemlje.
U međuvremenu, ovaj čileanski Hrvat postao je i član Međunarodnog olimpijskog odbora u čijim redovima je iznimno cijenjen pa nam se čini idealnim kandidatom za nasljednika aktualnog predsjednika Thomasa Bacha, kada se ovaj odluči povući, a na tu našu viziju reagirao je ovako:
– To je vrlo komplicirano pitanje. Ja sam zadovoljan svojom ulogom u panameričkom sportu, podržavam aktualnog predsjednika MOO-a Thomasa Bacha, a što će biti u budućnosti, to ne možemo ovog časa znati. Vidjet ćemo.
No vratimo se mi sugovornikovim hrvatskim korijenima:
– Moj djed i baka napustili su Hrvatsku zbog Prvog svjetskog rata. Otisnuli su se iz Sutivana, s otoka Brača, i skrasili se na sjeveru Čilea, u Antofagasti, gdje je i danas velika hrvatska zajednica baš kao i u Punta Arenasu na čileanskom jugu. Dakako, sve je više potomaka Hrvata i u glavnom gradu Santiagu kamo dolaze na školovanje pa ondje i ostaju. Moj otac je rođen u Čileu, ali mi je cijeli svoj život govorio o Hrvatskoj baš kao i moj djed.
GALERIJA Antonija Zec: Između nastupa za Hrvatsku i operacije odabrala sam Europske igre
Po nekim dostupnim podacima u Čileu je 120.000 onih koji se osjećaju Hrvatima.
– Hrvati su i među vrlo važnim ljudima u čileanskom društvu. I mnogi od njih voljeli bi imati i hrvatsku putovnicu. Znam puno Čileanaca hrvatskog podrijetla koji imaju snažne osjećaje prema Hrvatskoj.
A baš to pošlo je za rukom Nenadu Iliću.
– U tom procesu pomogao mi je Zlatko Mateša. On je nazvao određene ljude i procedura je krenula. U međuvremenu sam svoju hrvatsku putovnicu i dobio, a na koncu je cijela moja obitelj aplicirala za hrvatsko državljanstvo. Kroz sve ove godine članovi moje obitelji i ja razmišljali smo o tome i sada se sve pokrenulo.
A riječ je o prilično velikoj obitelji?
– Moj otac je stalno govorio da je ponosan što je Hrvat i da želi biti dio svoje pradomovine. Moj djed imao je dva sina, strica i mog oca, a oni su imali po četiri sina tako da nas je sada 40-ak i svi smo aplicirali za hrvatsko državljanstvo.
S obzirom na to da je svojedobno bio i predsjednik čileanskog teniskog saveza, jasno nam je zašto je Neven krenuo baš od jednog teniskog imena nabrajajući svoje najdraže hrvatske sportaše.
– Tenis je moj sport, igram ga cijeli život i zato sam jako pozorno pratio Gorana Ivaniševića. Pamtim ja, dakako, i naše slavne košarkaše, Dražena Petrovića i Tonija Kukoča, skijašku obitelj Kostelić i njihove nevjerojatne uspjehe, a danas je Luka Modrić globalna nogometna zvijezda.
Kao nekadašnji predsjednik Čileanskog olimpijskog odbora i sadašnji prvi čovjek Panam Sportsa, Ilić je kao dio olimpijske obitelji prisutan na Olimpijskim igrama pa je tako bilo i Riju 2016.
– Pamtim da su to bile jako uspješne Igre za Hrvatsku. Ako se ne varam, osvojili smo 10 medalja. U Riju sam nastojao uživo vidjeti što više nastupa hrvatskih sportaša, a zahvaljujući ljubavi mog sina Matea prema košarci, išli smo gledati i puno košarkaških utakmica, pa tako i one hrvatske reprezentacije koja je igrala sjajno. Jako dobro se sjećam četvrtfinala između Hrvatske i Srbije.
A mi se dobro sjećamo Marcela Riosa, Čileanca koji je bio svjetski broj jedan u tenisu.
– U Čileu je, kao i u svim zemljama Južne Amerike, nogomet najpopularniji sport, no najviše uspjeha imali smo u tenisu. Marcelo Rios je u jednom trenutku bio prvi igrač svijeta, a i osvojio je olimpijsko zlato u Ateni. A tada su Massu i Gonzalez osvojili zlato u paru.
VEZANI ČLANCI:
Hrvati su genetski određeni za sport
Premda ima pet puta više stanovnika od Hrvatske, Čile je na svjetskoj sportskoj sceni znatno manje uspješan od Lijepe Naše.
– Za zemlju poput Čilea vrlo je teško osvojiti medalju na Olimpijskim igrama, a one su nam potrebne da nam sport više uđe u mentalitet. I zato moramo poraditi na sportskoj kulturi Čileanaca, i to kroz sport u školama i klubovima. Moramo više investirati u nove naraštaje jer onaj tko to ne čini imat će problem u budućnosti. Moglo bi se reći da su Hrvati genetski predodređeni za neke sportove, visoki su i snažni, no ja se opet vraćam na sportsku kulturu. Ona je najbitnija od svega.
A ona se razvija i kroz uspješnost na kontinentalnim igrama, posebice kada su u pitanju manje popularni sportovi.
– U Sjevernoj Americi imamo SAD koji je izrazito jak u bazičnim sportovima kao što su atletika, plivanje i gimnastika, ali i košarka, dok su Južnoamerikanci sjajni u nogometu. Veći dio zemalja neće osvajati medalje na Olimpijskim igrama i za njih su jako važne Panameričke igre. To je najbolji put prema najjačim svjetskim natjecanjima pa u tom svjetlu ja gledam i na Europske igre.
Kao novopečenom hrvatskom građaninu, kako se Nevenu Iliću čini ideja da Split bude domaćin Europskih igara?
– Bila bi to sjajna stvar za grad i za Hrvatsku baš kao što će to biti sjajna stvar i za Santiago i Čile koji je domaćin ovogodišnjih Panameričkih igara. Bude li Split domaćin Europskih igara 2027., to neću propustiti. Uostalom, već sada je dio moje obitelji u Sutivanu.
