KAKO OPET NA VRH?

Hrvatskoj više ne treba izbornik za jednu noć

Lino Červar Igor Vori Luka Cindrić
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
1/5
29.01.2018.
u 22:32

Da je dobro imati izbornika na dulje vrijeme dokaz je Lino Červar. U sedam godina, od 2003. do 2010. godine, osvojio je šest medalja.

Lino Červar nije uspio u svojoj misiji osvajanja medalje na Europskom prvenstvu kojem smo bili domaćini i samo je stvar formalnosti da Upravni odbor Hrvatskog rukometnog saveza na svojoj prvoj sjednici prihvati njegovu ostavku koju je na neki način najavio odmah nakon poraza od Francuza. Kada sam razgovarao s Linom prije Europskog prvenstva i pitao ga što će biti nakon Eura, odmah je rekao:

Linu bi spasila samo medalja

– Volio bih ostati na klupi još koju godinu, sigurno je da je odlazak na Olimpijske igre u Tokio 2020. velik motiv. No svjestan sam da će moju budućnost odrediti rezultat na Europskom prvenstvu. Ne moram dodatno objašnjavati kako, zar ne?

Lino Červar Igor Vori Luka Cindrić
1/5

Eto, već je Lino bio spreman na sve moguće scenarije. Sigurno bi ostao na klupi da je osvojio medalju, pa možda čak i da je ušao u polufinale. Isto tako je sigurno da bi Slavko Goluža ostao na klupi da nije bilo nesretnoga i nespretnog poraza od Poljaka na Svjetskom prvenstvu u Dohi 2015., kao što bi sigurno na klupi ostao Željko Babić da je Zlatko Horvat pogodio sedmerac u polufinalu protiv Norvežana ili da Hrvatska pod njegovim vodstvom nije prokockala plus osam u susretu za treće mjesto protiv Slovenije na istom natjecanju.

Nije dobro da se vratimo na staru praksu mijenjanja izbornika nakon svakog velikog natjecanja. Eto sad ćemo u samo dvije godine, od 2016. do 2018., dobiti trećeg izbornika koji bi nas trebao voditi u kvalifikacijama za odlazak na Svjetsko prvenstvo u Njemačku i Dansku 2019. Od 1994. do 2002. promijenili smo pet izbornika (Zdravko Zovko, Abas Arslanagić, Velimir Kljaić, Ilija Puljević i Josip Milković). U tih osam godina osvojili smo tek tri medalje – olimpijsko zlato 1996., svjetsko srebro 1995. i europsku broncu 1994. godine.

Bile su to godine lutanja kada smo najčešće ispadali u osminama finala svjetskog prvenstva, dok smo na europskim prvenstvima bili daleko od postolja. Čak se u to vrijeme probalo dvaput s povratnicima na klupu. Prvo je vraćen Velimir Kljaić nakon što je osvojio olimpijsko zlato, no na dva sljedeća natjecanja, EP i SP, ispali smo jako rano. Zdravko Zovko vratio se na klupu nakon što je s nje otišao osvojivši dvije medalje na isto toliko natjecanja. Njemu se dogodila ista sudbina kao i Lini Červaru 18 godina kasnije. Hrvatska je bila domaćin EP-a 2000. godine i primarni je cilj bio plasman na Igre u Sydneyu. Da bismo to ostvarili, trebali smo biti najmanje peti. Da bi ostvario taj cilj, Zovko nije previše vjerovao mladim igračima pa je u reprezentaciju vratio stare (Perkovac, Smajlagić, Saračević). I pogriješio je. Bili smo šesti.

Kako se vratiti na vrh?

Da je dobro imati izbornika na dulje vrijeme dokaz je Lino Červar. U sedam godina, od 2003. do 2010. godine, osvojio je šest medalja. A bilo je još izbornika koji su dugo sjedili na klupama svojih zemalja i osvajali jako puno medalja. Jedan od njih je Claude Onesta. Sjedio je na klupi Francuske 13 godina i osvojio deset medalja, od čega šest zlatnih. Ili Bengt Johansson. On je na klupi Švedske sjedio 14 godina i osvojio 13 medalja od čega također šest zlatnih.

Vjerovali smo da će Slavko Goluža biti sljedećih sedam godina na klupi Hrvatske. Izdržao je četiri i za to vrijeme osvojio tri brončane medalje.

I možda je opet vrijeme za novi povratak. Slavko Goluža je spreman premda će reći da on sigurno nikog neće zvati i nuditi se. Rekao je da oni koji odlučuju imaju njegov broj. Najmanje je što nam treba izbornik za samo jednu noć, odnosno za samo jedno natjecanje kao što su svojevremeno bili Ilija Puljević (SP u Japanu 1997.) i Abas Arslanagić (EP u Španjolskoj 1996.).

Cilj novog izbornika bit će plasman na SP što neće biti lako jer nas u kvalifikacijama čeka sve samo ne slaba Crna Gora, a onda ga čeka put kako nas vratiti u sam vrh europskoga i svjetskog rukometa. Jer, realno, u posljednjih osam godina igrali smo samo jedno finale, a u posljednje tri godine samo jedno polufinale.

– Nadam se da ćemo u lipnju Hrvatska i mi biti kompletni. Nadam se da će ta druga utakmica na našem parketu odlučivati o putniku na SP i vjerujem da ćemo imati priliku u uzvratu. Mislim da će Hrvatska biti maksimalno motivirana protiv nas, kao što je bila Njemačka na početku EP-a u Hrvatskoj. Baš zbog ovog njihovog rezultata bit će teško ih iznenaditi. Kalendar je čudno napravljen, njemačka liga završava 3. lipnja, dok se igrači vrate već je četvrti, a osmog se igra prva utakmica. Što napravimo i jedni i drugi u travnju, to je to od priprema – rekao je Đukić, izbornik Crne Gore. 

Komentara 10

Avatar babas
babas
12:47 30.01.2018.

Iskreno,razočarali su me naši igrači,jedino krila su nam vrhunska,sve ostalo prosječno ili loše. Treba se puno toga poklopiti da bi s takvim igračkim kadrom stigli do medalja. Šveđani su sa 4 poraza uzeli srebro,to se zove sreća.

KE
kentie
10:44 31.01.2018.

Svi koje vole muški rukomet (a di je ženski-nigdi u banani, samo kad se sjetim 2012., i muška i ženska selekcija na olimpijadi) moraju apelirati i zahtjevati da se raspiše javni natječaj za izbornika...i da se onda među ponuđenim kandidatima izabere najbolji...a ne ovako, na vlastiti brk i šmrk netko iz Saveza po privatnim parasimpaticus linijama odabire izbornika...

KE
kentie
10:54 31.01.2018.

babas daleke, vrlo daleke 1982. godine, je Ćiro Blažević nakon velike pobjede nad C. zvezdom od 3:0, u mjesečniku "Vikend" u interviewu na kavici u Palainovci na Gronjem gradu izjavio novinarki na upit što još Dinamo treba u preostalom dijelu prvenstva da konačno postane državni prvak (btw. nije bio puneee 24 godine), sledeće: sine sreća, samo sreća...ali sine sreću treba znat provocirati...to mu je jedna od najuumnijih izreka njegove sportske i trenerske karijere, ali i života uopće....tak i HRS mora imati ludu sreću da izabere takvog izbornika poput Zlatka Dalića u HNS-u...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije