Iz Rusije stižu dobre vijesti. Iako se otac i trener Ante Kostelić požalio da je zabrinut za sina kojemu su nešto sniženi nalazi hormona hipofize tireotropina (TSH), inače zaslužnih za proizvodnju hormona štitnjače, on probleme ne osjeća. Nalazi pokazuju manje vrijednosti, ali su u granicama normalnog.
– Zdravstveno se osjećam dobro. Istina je, u Zagrebu sam napravio krvne pretrage i sve je bilo u granicama normalnog. Bude li potrebno, iste ću preglede napraviti na kraju sezone – kaže Ivica.
Ako je zdrav, a to govore i nalazi, to je najvažnija vijest. Treba shvatiti i brižnog tatu Gipsa kojeg je to pozvalo na oprez budući da je i kći Janica imala sličan problem te na kraju i završila na operaciji štitnjače.
Peh na peh za zlata
Zagrepčanin je to javio čim je stigao na Olimpijske igre u Soči, na mjesto gdje ga čeka utrka života. Cijelu karijeru sanja kako saginje vrat kako bi mu oko vrata stavili zlatnu medalju, a dosad su mu to zlato s vrata “skidali” Ted Ligety, koji je i sam sebe iznenadio na kombinaciji u kombinaciji u Torinu, zatim Bode Miller za treptaj oka u istoj disciplini u Vancouveru te Giuliano Razzoli koji je zasjao u slalomu baš u Ivičinu Zagrebu, Lenzerheideu i na OI u Vancouveru. I nikad poslije. Baš je imao peh, zaredao je tri srebra iako je bio na korak do zlata. Hoće li ovoga puta Ivicu na putu do najdraže medalje zaustaviti vlastito tijelo? Kako tvrdi, neće. Priča o problemu štitnjače time je spremljena u ladicu.
– U srijedu sam trenirao veleslalom, zadovoljan sam kako je bilo. Staze su dobre, trenirao sam na stazi na kojoj će se voziti spust, dobro je pripremljena, gornji je dio tvrd snijeg, a od polovice prema dnu je led – kaže Ivica.
Od kreveta do staze ne mora ni paliti automobil, sve je idealno povezano brzim skijaškim žičarama.
– Iz Zagreba u Soči doputovali smo bez najmanjih problema. Smještaj je super, ali i ruska organizacija Igara. Na izuzetno je visokom nivou, a impresivno je koliko se sagradilo u posljednje dvije godine otkako sam ovdje bio na utrci superkombinacije (i pobijedio, nap. a.) – kaže Ivica i opisuje doček u Rusiji:
– Olimpijsko selo izgleda odlično, bio sam sinoć na večeri, a funkcionira sve bez problema. Iako su sigurnosne provjere povećane, to jedva da se i osjeća – kaže naš barjaktar na otvaranju Igara. Problem pri dolasku činila im je količina prtljage. Budući imaju više od stotinu komada, a svaki mora kroz rendgen, potrajalo je.
Gibson je uz krevet
Smjestio se Kostelić, gitara Gibson je uz krevet, na planini je sunce... Čeka ga najvažnija utrka karijere, na koju će se cijeloga života vraćati, ili ponosan na uspjeh ili tužan zbog peha ili neuspjeha. Popravnih više neće biti. Godine nose svoje, a on svoj skijaški krug zatvara. Do cilja je putovao ravno dvadeset godina. Klinac iz Medvedgradske iz “startne kućice” svoje zavidne karijere krenuo je u švicarskom Zermattu davne 1994. godine i na tom je veleslalomu, svojoj prvoj međunarodnoj utrci, osvojio 114. mjesto. Iza sebe je ostavio dvojicu skijaša iz Andore, jednog Kazahstanca, Čeha i Britanca. Od prve utrke tog već zaboravljenog petka ujutro do one najvažnije sljedećeg petka u superkombinaciji proći će točno 7000 dana... Ima simbolike.
baš super... sada nacija može odahnuti - ivica je dobro. a to nam je bila baš najveća briga... ja noćima ne mogu oka sklopiti...