Danas završavaju 32. ljetne Olimpijske igre, jedne od najneobičnijih u povijesti. Osim pandemije koronavirusa koja je odgodila sve za godinu dana, ove igre ostat će upamćene i kao najskuplje u povijesti.
Najveća svjetska smotra u Tokiju u brojevima izgleda ovako:
Sudjelovalo je preko 11 tisuća sportaša iz 205 zemalja svijeta (+ reprezentacija izbjeglica)
U 17 natjecateljskih dana podijeljeno je čak 339 medalja u 33 olimpijska sporta (50 disciplina). Sveukupni olimpijski pobjednik je SAD. Amerikanci su osvojili nevjerojatnih 113 odličja, od čega čak 39 zlatnih i tako u fotofinišu prestigli rivale Kineze i zasjeli na tron.
Naime, Kinezi su bili broj 1 sve do danas kada je američka odbojkaška reprezentacija osvojila prvo zlato u povijesti i time preskočila Kineze. Kina ukupno ima 88 odličja.
Treći su Japanci, četvrti Britanci, a peto mjesto pripalo je Rusiji, odnosno Ruskom olimpijskom odboru, budući da je toj zemlji zabranjen nastup na svim međunarodnim natjecanjima.
Vidljivo je i donekle logično da su u svjetskom sportskom vrhu, oni najveći, oni koji su u vrhu i po ostalim parametrima jer prije svega imaju najviše novaca,a u ovom slučaju i najviše predstavnika.
Hrvatska je nastupila sa 59 sportaša i osvojila 8 medalja, što je izniman uspjeh uzmemo li u obzir prethodno spomenute parametre.
Dodajmo, kako su 93 zemlje osvojile medalju, a Hrvatska je u toj konkurenciji na 26. mjestu. Prilično visoko, s obzirom da na to da se na svjetskoj sportskoj smotri natjecalo više od 200 zemalja.
'Nije u šoldima sve'... ili ipak je?
Važno je sudjelovati, krilatica je to gotovo svih sportskih natjecanja pa tako i Igara, no za sudjelovanje je potreban novac. Poznata je to korelacija u sportu. Da kojim slučajem postoji olimpijsko natjecanje u trošenju novaca Japanci bi se u toj disciplini bili uvjerljivi prvaci.
Naime, unatoč prosvjedima lokalnog stanovništva koji traju za vrijeme cijelih Igara, a počeli su i ranije, Zemlja Izlazećeg Sunca spiskala je vrtoglavih 15,4 milijarde dolara, što je najveći iznos koji je neka zemlja u povijesti potrošila. To je 988 milijardi kuna, ili otprilike 6 hrvatskih godišnjih proračuna.
Što bi još te milijarde mogle kupiti?
Polazna vrijednost izgradnje bolnice s 300 kreveta u Japanu je 55 milijuna dolara. Mogli biste napraviti gotovo 300 takvih s ovim novcima.
Prosječna osnovna škola u Japanu košta oko 13 milijuna dolara. Za tu cijenu dobivate 1200 škola.
Brzo pretraživanje otkrilo je da je Boeing 747 procijenjen na otprilike 400 milijuna dolara. Voila: 38 jumbo aviona za troškove Olimpijskih igara u Tokiju.
Poanta je u tome da su Olimpijske igre skupe i da mogu zanemariti druge prioritete. Zapravo, nekoliko revizija japanske vlade kaže da su stvarni izdaci za Igre u Tokiju čak i veći od službene brojke, možda dvostruko veće. Sve osim 6,7 milijardi dolara dolazi iz javnog novca japanskih poreznih obveznika. Prema posljednjem proračunu, doprinos MOO -a iznosi 1,3 milijarde dolara. Također je ušlo nekoliko stotina milijuna nakon pandemije.
Olimpijski troškovi analizirani su u studiji Sveučilišta Oxford koja je otkrila da su sve igre od 1960. imale prekoračenje troškova u prosjeku 172%. Prekoračenje troškova u Tokiju iznosi 111% ili 244%, ovisno o tome koji iznos troškova odaberete.
Najtragičnije u svemu je što su Japanci zauzvrat dobili gotovo ništa budući da su Igre bile u potpunosti zatvorene i za strane i za domaće posjetitelje.
Ipak, Igre su tradicija i Igre nam trebaju. Još od antičkih vremena vrijedila je ona "Kruha i igara" s tim da je u posljednje vrijeme sve manje i manje "kruha" pa je malo kome više do Igara.
>> Pogledajte: Spektakularni doček za srebrnog Srbića!
Koliko se moglo duginih parada organizirat za te novce , a mogla su i djeca ucit iz duginih slikovnica , za to ima novca