Hrvatski sport na godinu troši oko 2,2 milijarde kuna i teško da u ovoj gospodarskoj situaciji može dobiti više. No, može se poraditi na racionalnijem trošenju tog financijskog kolača. To bi bi otprilike bio najkraći zaključak rasprave povodom predstavljanja projektne studije "Financiranje sporta u Republici Hrvatskoj s usporednim prikazom financiranja u EU", održane jučer u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Izradu te studije iniciralo je Nacionalno vijeće za sport, najviše savjetodavno tijelo koje se brine za razvoj i kvalitetu sporta, a ona će biti i polazište za izradu novih važnih dokumenata – Strategije razvoja sporta i Nacionalnog programa sporta, koji mora biti gotov do 2020. godine.
Predstavljajući studiju, voditeljica projekta Danijela Kuliš iz Instituta za javne financije, koji je izradio studiju, požalila se na nesređenost podataka, ali je i istaknula neke od najzanimljivijih.
– U državnom budžetu sport u prosjeku sudjeluje sa 0,14 posto (što je oko 0,05 posto BDP-a), no taj se postotak stalno smanjuje (u 2011. 0,11 posto). Najvećim dijelom radi se o sredstvima od igara na sreću – kazala je.
Profesor dr. Zrinko Ćustonja s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu upozorio je na razlike u financiranju sporta u nas i u EU.
– Hrvatski sport još nije prešao iz socijalizma u kapitalizam. Kod nas sport još uvijek živi od države koja mu daje i do 70 posto novca. U Europi je obrnuto, više od 65 posto prihoda sport dobiva od građana, koji kupuju ulaznice, šalove i drugo. Država i lokalne zajednice sudjeluju sa 24 posto.
Petar Skansi, pomoćnik ministra za sport, prisjetio se vremena kada je on bio aktivan i kada se iz zemlje nije moglo otići prije tridesete godine života.
– I zato su tada naši klubovi bili uspješni, a danas novac pobjeđuje – sjetno je zaključio Skansi.
Hrvatski sport na godinu troši oko 2,2 milijarde kuna i teško će se dobiti više.
Zašto ne objave za koje se to sportove odvaja toliki novac...