Odlazak u mirovinu 71-godišnji David Stern najavio je prije 15 mjeseci. Cinici će reći da je to učinio tako rano da bi stigao “otrčati” što duži pobjednički krug.
Premda je često bio meta sedme sile, u karijeri je imao puno više hvale vrijednih dometa nego promašaja. Za njegove vladavine NBA liga se proširila sa 23 na 30 klubova, zarade su iz godine u godinu rasle, prosječne plaće su otišle s 300.000 USD na pet milijuna USD, a NBA košarkaši postali su nezaboravnim dijelom američke sportske ikonografije.
Doduše, taj američki Židov ne može se pohvaliti da je on zaslužan za sportski razvoj Magica, Birda, Jordana, Shaqa ili Bryanta, no velika je njegova zasluga što su bili među najpoznatijim sportašima svijeta. A to se ne može reći i za najveće zvijezde bejzbolske MLB, lige američkog nogometa NFL, pa i hokejske NHL.
Prije nego što je ligu preuzeo Stern, NBA doigravanja bila su prikazivana u snimkama jer je imidž lige bio loš. U percepciji javnosti bila je previše crnačka i odveć drogeraška pa je i tamnoputi Charles Barkley, jedan od najpopularnijih košarkaša, priznao: “Imidž NBA igrača bio je takav da su to mladi crnci koji dobro zarađuju i puše travu, to je bilo teško prodati.”
Na tu je temu i Stern nedavno govorio priznavši:
– Naša je filozofija bila preživjeti dan. Započinjali smo svaki novi radni dan sretni što još imamo ligu.
Novi ravnatelj krenuo je u žestok obračun s dopingom. Organizirao je instituciju koja je ovisnim igračima omogućavala tretmane odvikavanja, a ravnatelj bi takvima dopustio povratak u ligu tek kada bi dokazali da mogu bez droge. Godine između 1986. i 1995. bile su godine čišćenja imidža lige pa je u tom razdoblju zbog drogiranja suspendirano osam igrača.
Kada je krenuo u prve pregovore s TV kućama, Stern je imao jasnu viziju. Želio je od košarke napraviti globalni sport, pa je zbog toga i dopustio da NBA igrači odu na Olimpijske igre u Barcelonu, gdje su Jordan, Magic i Bird imali status Beatlesa.
Za jednog razgovora u njegovu uredu u New Yorku Stern nam je priznao da mu je bilo stalo da Dream Team, najjača selekcija ikad sklopljena, ima u Barceloni s kim igrati i da je iz tog razloga NBA liga podržala uvrštenje u OI-turnir tek priznate Hrvatske.
Sternovu marketinšku genijalnost najbolje ilustriraju brojke. Kad je postao komesarom (bolje je reći ravnateljem), cijela liga vrijedila je 400 milijuna dolara, a sada toliko vrijedi samo jedan klub, i to onaj 22. po vrijednosti (Detroit Pistons). Cijela liga sada je biznis težak više od 12 milijardi USD.
Nažalost, s više novca došli su i veći problemi, ovaj put kulturološki. Osjetilo se to krajem 90-ih kada je hip hop revolucija zahvatila i NBA ligu. S igračima poput Rodmana i Iversona pojavili su se baggy hlače, zlatni lanci i tetovaže, i premda to nije utjecalo na izvedbe na parketu, prosječna košarkaška publika takve je počela zvati “kriminalcima” pa su tenzije bile očite. No, i za to je Stern pronašao rješenje. Uveo je pravila u odijevanju, odnosno “dress code”, pa svi NBA košarkaši na utakmice moraju dolaziti u odijelima. A to je posebno teško palo Allenu Iversonu:
– Ciljaju moju generaciju, hip-hop generaciju. Možete staviti ubojicu u odijelo, ali on će i dalje biti ubojica.
NBA zvijezde novijeg doba to su potpuno prihvatile pa je LeBron izjavio: “Košarka je naš dobro plaćeni posao pa kada idemo na utakmicu, trebamo izgledati kao da idemo na posao”.
Stern je uvjerio mnoge da ga prate, pa tako i kada su u pitanju kažnjavanja igrača. Uveo je stroge kazne za neprimjereno ponašanje sudionika sportske predstave. Bilo da je riječ o komentiranju suđenja ili o tučnjavi igrača, on bi dotičnog opalio po džepu, što ipak najviše boli. Doduše, to se ne bi moglo reći i za vlasnika Dallas Mavericksa Marka Cubana, najvećeg verbalnog NBA prijestupnika, čovjeka koji je ukupno platio oko 1,6 milijuna USD kazni. Cuban je poželio da ga Stern, prije odlaska u mirovinu, još jednom kazni. Poželjeno - učinjeno. Cuban je opet opalio po sucima pa je stigla “čestitka” od 100.000 USD.
Kada je 2004. došlo do velike tučnjave igrača Detroita i Indiane, što je po legendarnom Billu Waltonu bila najniža točka NBA lige, Stern je oštro kaznio devet igrača sa sveukupno 140 utakmica zabrane. Najagresivnijeg među njima (Ron Artest) “nagradio” je s propuštanjem 73 utakmice, sa zabranom igranja do kraja sezone. Artest se zaletio i na tribine i potukao s navijačem domaćina, pa ga je Stern osudio za primjer. Kada su ga pitali s kakvim je omjerom završilo glasovanje o toj kazni, Stern je o svojoj najtežoj odluci kazao:
- Bilo je jednoglasno. Jedan glas za i niti jedan protiv.
Optuživali ga da je otjerao Air Jordana u mirovinu...
Na britak način Stern se trudio istjerati geto iz NBA igrača pokušavajući se obračunati s onima koji su u ligu donijeli navike iz sumnjiva okruženja u kojem su odrastali. Taj skandal s pijanim navijačem rezultirao je i sa Sternovom zabranom prodaje alkohola na NBA utakmicama nakon treće četvrtine, ali i s pojačanim nadzorom publike. No bile su to samo neke od nepopularnih odluka koje je donio, a jedna od najnepopularnijih bila je zabrana prelaska Chrisa Paula iz New Orleans Hornetsa u LA Lakerse. S obzirom na to da je New Orleans u tom trenutku bio u vlasništvu lige, Stern dodatnim slabljenjem kluba nije htio umanjivati izglede da klub dobije vlasnika, a i htio je spriječiti monopol na uspjeh Lakersa.
U slučaju New Orleansa optužen je još i za namještanje drafta jer je ovaj klub, premda je imao 13 posto izgleda za to, izvukao kuglicu koja mu donosi prvi pick drafta 2012. godine.
Takvim odlučnim ljudima kao što je Stern nikad nije bio problem steći nove neprijatelje pa ga se optuživalo i da je 1993. zbog njegovih kockarskih strasti prisilio Michaela Jordana na prvo umirovljenje. Navodno je to bio prešutni dogovor dviju strana da će, ako se Jordan povuče samovoljno, NBA liga odustati od istrage o Jordanovim kockarskim aktivnostima.
S obzirom na to da su sve te teorije zavjere dolazile iz vanjskog svijeta, one su bile podnošljivije od onih koje su 2007. stigle iznutra. NBA sudac Tim Donaughy, čovjek uhvaćen u namještanju utakmica na koje se kladio, otvoreno ga je teretio da i on namješta utakmice. Kompromitirani sudac kazao je da su dva suca 2002. namjestila ishod šeste utakmice finala Zapada između Lakersa i Kingsa kako bi se serija produžila na sedam utakmica i popravio rejting gledanosti. Donaughy je tome još dodao da je od vodstva lige dobio naredbu da ne svira tehničke pogreške zvijezdama lige kako ne bi pala prodaja ulaznica.
Nasljednik Adam Silver bio je uz Sterna pune 22 godine.
– Uvjeren sam da će moj nasljednik NBA zastavu podići na nove visine, recimo, s mogućom ekspanzijom NBA lige na Europu.
Za razliku od Sterna koji je prije 30 godina zatekao organizaciju sumnjiva imidža, Silver je zatekao savršeno uhodan posao. Hoće li Adam “Srebrić” to znati “pozlatiti”?
>> Priču donosi sportski tjednik Max!
