Kako je sve počelo, dijelom može svjedočiti i naš legendarni igrač i trener Nikola Pilić, koji je bio jedan od utemeljitelja ATP-a.
– Bila je to reakcija nas igrača koji smo bili loše tretirani. Svi okolo zarađivali su na turnirima više nego mi, a ipak turnira ne bi bilo bez nas tenisača. Tako smo 1967. najprije utemeljili WCT (World Championships Tennis) koji je godinu dana poslije krenuo s organizacijom turnira i s nas osmoricom igrača koje su prozvali Handsome Eight (Zgodnih osam) – prisjeća se danas Pilić.
Neponovljivi rekordi
Uz njega, Zgodnih osam činili su: Dennis Ralston, John Newcombe, Tony Roche, Cliff Drysdale, Earl Buchholz, Roger Taylor i Pierre Barthès. Bila je to praktično krema ondašnjeg muškog tenisa.
– Potpisali smo trogodišnji ugovor na temelju kojeg smo se obvezali nastupiti na 33 turnira godišnje za ukupno 100.0000 dolara, što je u ono vrijeme bio velik novac. No, zato smo sami plaćali hotele i putovanja, zrakoplovne karte. Tako smo 1972. došli do ATP-a - ističe Pilić.
Neposrednim utemeljiteljima ATP-a smatraju se pak Donald Dell, Jack Kramer i Cliff Drysdale. I tada i danas glavna je svrha udruge bila i ostala zaštita interesa profesionalnih tenisača. Slijedeći muške kolege, tenisačice su 1973. osnovale vlastitu udrugu pod nazivom Women's Tennis Association (WTA).
ATP je jučer na svojoj mrežnoj stranici predstavio "Game Changing", integriranu kampanju kojom će proslaviti pola stoljeća postojanja. U njoj se kaže da je ATP Tour izrastao u jednu od vodećih svjetskih platformi za sportsku zabavu. Ima se ta udruga još koječime pohvaliti, no glavni su joj aduti sami igrači, teniske superzvijezde. Živimo u razdoblju dominacije velike trojke – Rogera Federera, Rafaela Nadala i Novaka Đokovića – za koju mnogi smatraju da se više nikad neće ponoviti.
– Toga nije bilo niti će biti. I to ne samo u tenisu. Ova trojica su u posljednjih 15-20 godina osvojili 63 Grand Slam turnira i postavila neke rekorde koji će teško biti dostižni. Tko će moći, kao Nadal, 14 puta osvojiti Roland Garros? Onda imate Federera koji i u 40. godini igra fantastičan tenis ili Đokovića koji je u jednom trenutku imao 17.000 ATP bodova. I koji je ukupno čak 373 tjedna proveo na prvom mjestu ATP liste. Znate li koliko je to godina? Ne, ova trojica tenisača su raritet, oni su jedinstveni. Sva trojica su fantastični i ne bih tu govorio o samo jednom. To se više neće ponoviti. Kao što se u nogometu vjerojatno neće više istodobno dogoditi jedan Messi ili Ronaldo, svaki s po 700 golova – mišljenja je Pilić.
Važna godina u povijesti ATP-a je 1990. kada je udruga organizirala svjetsku turneju za muškarce pod nazivom ATP Tour. Godina 2009. važna je pak jer je tada udarena arhitektura natjecanja koja vrijedi i danas. Turniri su podijeljeni na ATP 1000 (najvećih devet turnira), ATP 500 i ATP 250, a brojke zapravo označavaju broj bodova koje dobiva pobjednik. Tu je još, naravno, i završni Masters, a ATP ponovno organizira i Svjetski momčadski kup, dakle natjecanje teniskih reprezentacija.
Situacija je dobra
Zanimljivo je kako na ATP gleda Andy Murray, koji je i sam bio svjetski broj jedan:
– Promijenilo se puno toga, i igra i organizacija, ali mislim da smo u dobroj situaciji. Veliki doprinos tome dali su igrači koji već 15-20 godina dominiraju svjetskim tenisom. Dobili smo priliku putovati i igrati po cijelom svijetu, odlično smo podržani od sponzora i navijača, pa su i zarade značajne. Igramo na terenima koji su sve bolji. Velike su razlike čak i u usporedbi s počecima moje karijere – ističe Murray.
A Stan Smith, još jedna od teniskih legendi i osnivača ATP-a, zadovoljno kaže:
– Bilo je nevjerojatno gledati kako ATP raste. Počeli smo sa samo stotinjak igrača, a danas ih imamo na tisuće.
>> Doček za Milija Poljička, juniorskog pobjednika Wimbledona
