MODRI TRENER Marijan Vlak u Prvoj HNL još nije vodio cijelu utakmicu u Splitu

Marijan Vlak - vatrogasac s lošom statistikom

17.02.2009.
u 12:09

Šest mandata na Dinamovoj klupi, a ukupno samo 67 vođenih utakmica! Oduzmemo li mu devet koje je vodio zajedno s Ivanom Bedijem, statistika Marijana Vlaka u Dinamu ne izgleda nimalo impresivno. Vjerojatno je Širić više puta sudio Dinamu u Prvoj HNL nego što ga je sadašnji trener vodio s klupe.

Ali, Marijan Vlak, više od svih trenera koji su bili u Dinamu, zaslužuje orden za lojalnost. Taj vojnik kluba, koji je u pet samostalnih mandata vodio manje utakmica od Fergusona u samo jednoj sezoni s Manchesterom, nikada još nije dobio cijelu sezonu u Dinamu!

Od Hajduka je izgubio u finalu Kupa


Marijan Vlak je, uza Zlatka Kranjčara i Zvonimira Soldu, jedini koji je s Dinamom osvojio naslov prvaka kao igrač i kao trener.
Cico i Soldo kao treneri imaju stopostotan učinak u finalima Hrvatskog kupa, dok je Vlak na pedeset posto. Od Hajduka je izgubio u finalu 2000. godine (0:2, 1:0), a slavio je protiv Varteksa dvije godine kasnije, kada je tri kola prije kraja sezone na Dinamovoj klupi naslijedio Iliju Lončarevića.

I Canjuga, i Mamić s njim su brisali pod, a kad god im je trebao “vatrogasac”, zvali su Marijana Vlaka. I on ih nikada nije odbio; “čast mi je biti Dinamov trener, nadam se da ću opravdati povjerenje, šesti put...”.

Pobjegao prije derbija
Njegov rekord u jednoj sezoni su 22 utakmice na Dinamovoj klupi, 1999./2000., kada je zamijenio famoznoga Ardilesa i postao prvak. A da nije bio inatljiv, mogao je davno prije biti najveći Dinamov heroj.

Vjerojatno mu je i danas krivo što je prije jedanaest godina, baš na Valentinovo, u Suhopolju otkazao poslušnost Canjugi. Slučajno ili ne, dogodilo se to četiri dana uoči derbija s Hajdukom.

Ispalo je kao bijeg. Vlak je momčad prepustio Kranjčaru, a Cico oplodio njegov rad: slistio Hajduk, prošetao se do naslova prvaka i uveo Dinamo u Ligu prvaka.

Dobri čovjek iz sjene, Vlak, dva je puta imao sreću da preuzme već formiranu i uigranu momčad, od Barića i Ardilesa, za koje mnogi kažu da su najbolji treneri koji su radili u Maksimiru.

Kada je otišao Barić, Vlak je naslijedio momčad snova i još dobio Prosinečkog, a Ardiles mu je ostavio momčad koja je remizirala na Old Traffordu. S njom bi i oružar Livio bio prvak.

S Poljuda u bolnicu
Kad su u pitanju Vlakovi srazovi s Hajdukom na Poljudu, opet su to dvije neobične priče. On niti jednom nije vodio cijelu prvenstvenu utakmicu u Splitu, iako je oba puta formalno bio trener modrih.

Prvi put, 1997. godine, ukočila su ga leđa pa nije ni putovao u Split, a 2000. godine, u poluvremenu utakmice skočio mu je tlak pa je završio u bolnici. Dinamo je tada slavio 1:0, a pobjedu je na presici opjevao Hrvoje Braović.

Osam i pol godina kasnije, uigrani dvojac opet je na klupi, tu su i tadašnji splitski heroji Balaban i Šokota, te još neki momci teški sedam milijuna eura. Vlak s Robertom Kovačem i danas ima svoga “Prosinečkog”. S tako moćnim i skupocjenim projektom Vlak nema pravo na pogrešku.

A podsjećanje na njegovu posljednju pobjedu na Poljudu može biti neugodno znakovito: Dinamo je slavio u Splitu, a prvak je na kraju bio – Hajduk. Za bijele je tada igrao Ante Miše.

Usput, pobijedi li Vlak sada na Poljudu, bit će prvi Dinamov trener u HNL-u kojemu je to uspjelo dva puta. Ćiro je to napravio u bivšoj državi, a Kuže po jednom u Jugoslaviji i samostalnoj Hrvatskoj.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije