Na današnji dan 1984. godine Sovjetski olimpijski komitet odlučio je bojkotirati Olimpijske igre u Los Angelesu, optuživši vladu SAD-a za kršenje Olimpijske povelje.
Glavnim “hladnoratovskim” sportskim bojištem između SAD-a i SSSR-a postale su Olimpijske igre.
Nakon što je počeo Hladni rat, američki su se gradovi svaki put kad im je to bilo omogućeno kandidirali za domaćinstvo i ljetnih i zimskih Igara. Tako se za domaćinstvo ljetnih Igara 1956. prijavilo čak šest američkih gradova (Los Angeles, Detroit, Chicago, Minneapolis, Philadelphia i San Francisco).
Izrazito uporan, ali i neuspješan, bio je Detroit, koji je kandidirao za domaćinstvo svih ljetnih OI između 1952. i 1972. godine, no niti jednom nije izabran za domaćina.
Pitanje (ne)odlaska na Olimpijske igre u Moskvu postalo je jedna od najvažnijih tema međunarodne politike u prvoj polovici 1980. godine, tema kojom su se bavili svjetski predsjednici, premijeri i ministri.
Lord Michael Killanin, tadašnji predsjednik MOO-a, nije pokazao razumijevanje za Carterovu inicijativu bojkota, te je oštro rekao da će se Igre održati „ili u Moskvi, ili nigdje“, dodavši i da se MOO ne smije miješati u politiku.
Na OI u Moskvi natjecalo se 5.179 sportaša i sportašica iz 80 zemalja, dok 65 zemalja kojima je Organizacijski odbor uputio poziv - nije sudjelovalo.
Odmah nakon što su Amerikanci objavili da neće nastupati na Igrama u Moskvi, počelo se govoriti o protubojkotu SSSR-a i njegovih socijalističkih satelita.
Iako je takva mogućnost najavljivana još četiri godine ranije, tek je na današnji dan, oko 2,5 mjeseca uoči otvaranja OI, postalo jasno da će SSSR i zemlje koje su mu gravitirale uzvratiti za bojkot Igara 1980., i to istom mjerom. OI u Los Angelesu bojkotiralo je ukupno 18 zemalja.
