Neuspjeh vojnog udara protiv predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana odrazio se i na turski nogomet. Prošlog je mjeseca svih 15 članova Nogometnog saveza podnijelo ostavku i stavilo se na raspolaganje istražnim organima. A oni provjeriti jesu li nogometni dužnosnici upleteni u propali puč ili su povezani s islamskim klerikom Fethulahom Gülenom, kojeg Erdoğanov režim optužuje za rovarenje protiv njega.
Istovremeno su raspušteni svi odbori i drugi organi Saveza, ali će se natjecanja i nastupi reprezentacija odvijati neometano. To znači i da će državna selekcija 5. rujna gostovati u Zagrebu na početku kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018.
Islamisti uz Galatasaray
Kao što priliči sportu koji je za Turke “važniji od života”, nogomet odražava političku borbu između pobornika islamizma koji promiče predsjednik Erdoğan i njegova stranka AKP te pristalica svjetovne ideologije oca moderne Turske, “Atatürka”. Istovremeno, na islamističkom se krilu sukobljavaju Erdoğan i njegova crna mačka Gülen, koji živi u izgnanstvu, u SAD-u.
Od vodećih je klubova islamistima najbliži Galatasaray, dok Beşiktaş gorljivo čuva Atatürkovo sekularno nasljeđe. Fenerbahçe je između ova dva pola, no ipak bliži sekularnosti. U rujnu 2014. ultrasi Galatasaraya pridružili su se drugim muslimanskim vjernicima u prosvjedu protiv navodno protuislamskog filma i karikatura ističući divovski transparent na utakmici protiv Akhisara. Na transparentu je pisalo, “Ti, veliki Poslaniče (Muhamed, op. a.)! Svi su svjetovi stvoreni radi Tebe! Ti filmovi neće ostati nekažnjeni!” Natpis je bio odgovor na film “Nedužnost Muslimana” i na stripove u francuskom satiričkom listu Charlie Hebdo.
Iako je Erdogan deklarirani Fenerov navijač, kod ostalih je pristalica žuto-plavih pao u nemilost otkad je 2011. klupski predsjednik Aziz Yıldırım uhićen pod klimavom optužbom da je sudjelovao u namještanju utakmica. Karizmatični je Yıldırım proveo godinu dana u pritvoru prije nego što ga je Visoki istanbulski sud proglasio nedužnim. Fenerovi navijači vjeruju da iza pokušaja rušenja klupskog gazde stoji Erdoğan. Druga teorija govori da je “puč” inicirao Fathulah Gülen.
Poklonici aktualnog prvaka Beşiktaşa izdvajaju se od svih ostalih po naprednoj ljevičarskoj ideologiji. Ta je ideologija svojstvena radničkoj klasi iz koje je klub ponikao, no ljubitelji crno-bijelih oglašavaju se i o temama kao što su rasizam, uništenje okoliša, genocid nad Armencima i pokolj mladunčadi foka. Beşiktaşevi se fanovi drže sekularnosti i Atatürkovog nasljeđa, no još im je miliji – Che Guevara. Çarşı, vodeća skupina ultrasa Crnih orlova, ima u grbu crveno slovo “A”, koje predstavlja riječ “anarhist”. Çarşı je osnovan 1992., a ime mu znači trg ili tržnica (otud i u hrvatskom korištena riječ čaršija). To je referencija na trgovačku četvrt u kojoj je Beşiktaş rođen. Çarşı je postao sinonim za prosvjedovanje protiv koječega, što se ogleda u njegovom duhovitom sloganu “Çarşı je protiv svega!”. Osim, razumije se, protiv Beşiktaşa. Koliko je Çarşı liberalan u odnosu na druge navijačke skupine pokazuje i da je njen neformalni vođa Armenac Alen Markarjan. Što je usporedivo recimo kao da je Albanac na čelu Zvezdinih Delija.
Čeka ih teška budućnost
– Çarşı nema lidera, samo navijače – odbija predvodničku ulogu Markarjan.
Njihova ljubav ne ovisi o sreći koju donose pobjede, niti je narušava tuga zbog poraza. Prošla je sezona bila obilježena osvajanjem 14. turskog naslova, no tko zna kako će Crnim orlovima ići u budućnosti, nakon što je Erdoğan preuzeo apsolutnu vlast. Jer, “sultan” ne voli buntovnike.
Cijeli tekst pročitajte u Maxu!
