U organizaciji Večernjeg lista i Hrvatskog olimpijskog odbora danas se u Westinu održala konferencija "Hrvatski sport 2030.", o stanju, perspektivama i strategiji razvoja hrvatskog sporta.
Na današnjoj konferenciji bio je i ministar financija Zdravko Marić koji se na uvodnom govoru osvrnuo na financiranje sporta te porezni sustav u Hrvatskoj, kao i svim mogućnostima koje su na raspolaganju.
Na prvom panelu 'Hrvatski sport danas i sutra' sudjelovali su brojni stručnjaci koji su govorili o situaciji u kojoj je hrvatski sport danas i koji su svi faktori utjecali na njegovo stanje, u prvom planu financijsko, ali je bilo i govora o tome koji su potencijalni razlozi zbog kojih hrvatska djeca danas u velikom broju odustaju od bavljenja sportom. O razgovorima s prvog panela više možete pročitati OVDJE.
TIJEK KONFERENCIJE
14:31 - Završila je panel rasprava 'Sport i mediji', a završnu riječ je dao Siniša Krajač, glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora.
- Danas smo vidjeli da svu važnost hrvatskog sporta i koji su sve izazovi sporta. Vidjeli smo kako nam je pandemija oko 30 posto registriranog članstva u klubovima, na to nismo mogli utjecati. Zahvalni smo državi koja je reagirala jer bi taj postotak bio i veći. Nakon toga je uslijedio i demografski problem te ostali problemi poput pretilosti. Ovdje smo vidjeli hrpu stručnjaka koji se trude zadržati kvalitetu. Medijima velika hvala koji prenose ovakve probleme jer bez njih se ta riječ ne bi čula. U Hrvatskoj sport nije samo natjecanje, to je i emocija. Nama je dužnost zadržati tu emociju i čuli smo da se to može i imamo sa kime. Neka nam njihovi uspjesi budu vodilja u svemu tome - kazao je Krajač te se zahvalio svima na dolasku.
14:30 - Novim generacijama novinara govorimo da uvijek odlaze na teren i druže se sa sportašima od kojih ćeš steći prijatelje i imati kontakt s tim ljudima. Moramo to promijeniti što prije i svi ići na teren i što manje biti ovisni o digitalnim platformama. I na Svjetsko prvenstvo puno novinara neće ići jer će sve biti dostupno na dlanu - kazao je za kraj Vlado Radičević.
14:25 - Uvijek je važan interes. Pitanje je i motivacije, ali da bi ste dobili državnu pomoć, sport bi trebao napraviti model iz kojeg bi se vidjelo kolike su društvene koristi. Djeca žele da ih vide njihovi roditelji, pa društvene mreže su tako i nastale, a to isto vrijedi i za sport. Kada bi se reklo koje su sve koristi, mislim da bi se jednom dobrom lobističkom akcijom moglo utjecati riješiti financiranje sporta. Zanimljivo je oko ministra financija Marića da je ovo prvi panel na kojem je on ostao, a da nije sudjelovao - komentirala je Mamić.
14:20 - Hrvatska nogometna reprezentacija najbolje je od sporta što je Hrvatska imala i najbolji promotor. Ne bih želio da ispadne sve ovo kao moja žalopojka i prikazivanje sportaša u negativnom svjetlu, već naprosto takav odnos prema medijima je jedna globalna realnost na koju smo navikli. Novinari koji prate reprezentacije nisu njihovi suparnici, već najveći navijači. Puno novinara znaju detalje iz njihovog života i ne sjećam se da je ijedna izašla van i volio bih kad bi to imali na umu - kazao je Dasović.
14:17 - Nama su PR najveći magnet za dolazak studenata. Za tradicionalne medije je zainteresiran manji broj studenata i to je često zbog sporta onda. Kada pričamo o samoj pismenosti, na tome treba raditi od osnovne škole jer ljudi neće biti zainteresirani da se piše fake news, a studenti će biti pismeniji. Mlađi naraštaji isključivo su vezani uz društvene mreže i zašto bi se pretjerano ulagali kad će doći novi medij za 10 godina. Srećom pa postoji mala skupa koja u potpunosti drugačije razmišlja - kazao je Gluvačević.
14:09 - Ako ne izvučemo do 2030. godine tu infrastrukturu, imamo veliki problem. Budimpeštu zovu grad sa stotinu bazena. Koliko ima Zagreb? Mađari jako puno ulaže u sport. Mi taj primjer možemo slijediti. Mi novinari moramo pratiti samo pozitivu. Moramo pratiti više mlade sportaše. Pogotovo tu mislim na manje sportove u borbi za klikove. To je taj problem. Ti klinci kad imaju priliku i kad zarade zaborave novinare i oslanjaju se na društvene mreže - kazao je Vlado Radičević (urednik sportske rubrike Tportala).
14:05 - Ne bih rekla da novinar ne može doći do sportaša samog. Naša je zadaća da ih približimo i naučimo kako komunicirati s medijima - komentirala je Mia Baćić, direktorica Ureda za međunarodnu suradnju i korporativne komunikacije u HOO-u.
14:02 - Jedan od fenomena je da vrhunski sportaši izbjegavaju davati intervjue jedan na jedan i jednostavno pribjegavaju najsigurnijem mediju, a to su društvene mreže. Jedina mogućnost za neki veliki intervju je eventualno privatno poznanstvo. Zašto to rade, pitao sam jednog nogometnog menadžera i rekao mi je da je problem potencijalna opasnost izvlačenja iz konteksta njihovog izjava i izvlačenje naslova senzacionalnističkog tipa. Ako sportaš jasno artikulira svoj stav, nema tog naslova koji može pokvariti taj tekst. Društvene mreže zato su njima najsigurniji mediji. U intervjuu bi bile i teme privatnog života gdje bi izbjegavali odgovore, a na društvenim mržama objavljuju fotografije i nema nikakvih potpitanja. To može biti i dvosjekli mač, to je i primjer Ante Rebića, kazao je Tomislav Dasović (novinar Večernjeg lista).
13:57 - Današnje novinarstvo i kad smo bili klinci - to je razlika. Prije si otišao na pressicu i družio se. Sad je toga vrlo malo. Takav je ritam posla. Opet ide sve od sporta do sporta. Nogomet je na prvom, drugom i trećem mjestu, a onda svi ostali. Nekad davno je bila i košarkaa. Novinari koji su pratili košarku pali su u drugi plan - smatra Vlado Radičević (urednik sportske rubrike Tportala).
13:56 - Istraživanje koje smo provodili gdje smo pokušali među EU studentima vidjeti koliko su prepoznatljivi naši sportaši. Kada krećemo promovirati neku zemlju, moramo uzeti u obzir da možda neki sport nije popularan u toj zemlji - smatra Dejan Gluvačević.
13:54 - U Hrvatskoj svi ovisimo o politici. Politika je za koja otvara i zatvara agendu. Sportski novinari nisu u nimalo drugačijoj poziciji od drugih. Ali ima jedna razlika. Hrvatski političari vole sport. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović se u Moskvi zagrlila s Emmanuel Macronom (francuski predsjednik, o.a) i postala je svjetski poznata. Sport je propustio ono što biznis već čini. Sportaši nisu iskoristili svoju priliku. Sport je izborio svoje mjesto u medijima - istaknula je Ankica Mamić.
13:50 - Gotov je panel Fondovi Europske unije, a nakon njega slijedi panel diskusija na temu 'Sport i mediji'.
Panelisti: Mia Baćić (direktorica Ureda za međunarodnu suradnju i korporativne komunikacije u HOO-u); Ankica Mamić (stručnjakinja za odnose s javnošću); Tomislav Dasović (novinar Večernjeg lista) i Vlado Radičević (urednik sportske rubrike Tportala), i Dejan Gluvačević (pročelnik odjela za komunikacije Edward Bernays visoke škole).
Moderator: Jura Ozmec, Sportska televizija
13:45 - Iz NPOO-a već je desetak dana objavljen nacrt natječaja koji ima tri grupe, od kojih je jedna grupa infrastruktura aktivnog turizma. To su projekti izgradnje sportske infrastrukture i to su tereni, staze i bazeni, dakle uobičajeni objekti koje mogu koristiti i turisti. Taj projekt nosi 280 milijuna kuna, a mogu se prijaviti gradovi, županije i općine. Od 7 do 40 milijuna kuna je ciljani maksimum jednog projekta, a mogu biti financirani i do 100 posto. Svi vi savezi razgovarajte otvoreno s nositeljima infrastrukture na mjestima gdje ih fali, stignete ih opremiti kako bi se prijavili na te natječaje - objasnila je Ana Fresl.
13:41 - Upravljanje sportskim organizacijama danas nije kao što je bilo prije deset godina. Nisu naši problemi drugačiji od drugih saveza, samo je stvar organizacije. Nije stvar u tome što treba napraviti, nego kako to napraviti. Mi sami pretpostavljamo situacije koje će nam se događati i tražiti rješenje. Kad smo mi preuzeli Savez koji je bio u dugu koji je bio otprilike godišnji proračun, morali smo iznaći rješenje za to - kazala je Valentina Bifflin (direktorica Hrvatskog odbojkaškog saveza).
- Mi smo pružili model kako mogu napraviti akcijski plan i jedan plan za praćenje implementacije - kazala je i dodala kako taj model svi sportski savezi mogu primijeniti.
13:32 - Hrvatska je među najboljima u Erasmus+. Bolji ste nego Slovenija. Samo treba ići na direktne mogućnosti koje nisu samo alat. Tamo je najviše novca - kazao je direktor Slovenske olimpijske akademije i EU projekt manager Aleš Šolar.
13:29 - EU fondovi su najbolji primjer toga da ne postoji prilika koju treba čekati, nju treba stvarati. Ne postoji aktivnost oko sporta koja se ne može pretvoriti u projekt. Postoji potencijal i modeli kojima se mogu povlačiti sredstva. Neki put to nije isključivo za sport. Postoji i puno kombinacija koje se mogu dogoditi, no bitno je da u sportu postoji jasna vizija što je dugoročno, što su ciljevi sporta u Hrvatskoj te kako se pripremiti za dugoročno razdoblje. Hrvatska ima puno prostora za napredak, trebala bi ciljati na cifre koje su barem puta četiri u odnosu na sredstva koja je Slovenija uspjela povući. Inače imamo problem s povlačenjem novaca. Sport je jedan skoro idealan sustav, ali se mora stvoriti nešto što ima svoju politiku i strukturu. Kada biste otišli u bilo koju agenciju, skoro svi će reći da ne i u pravu su. Danas to nije u nekom operativnom programu - Željko Ivančević, dugogodišnji lobist pri EU u Bruxellesu.
13:22 - EU fondovi su ogromna tema. Nisu nešto što se dobiva, morate se sami truditi i uočiti prilike. Sport nije tema za koju bismo se složili da je najveći problem u Hrvatskoj, no treba djelovati na one koji su vlasnici infrastruktura. Nakon toga možemo gledati i škole, vrtiće i zdravlje, roditelji. Možemo govoriti i o kvaliteti tih obrazovnih programa, a onda možemo i pomalo doći do konkretnih aktivnosti sportaša i trenera. Svugdje postoji nekakvo apliciranje u EU fondovima, oni nisu petminutna tema, već kompleksna tema o kojoj treba gledati između redova. Od 2009. godine su dosad na osam ljudi na timu i pohvaljujem to jer mi to isto možemo napraviti i duplo - Ana Fresl, direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj.
13:10 - Trebaš imati dovoljno kapaciteta u organizaciji. Trebaš imati nekakvo iskustvo. Trebaš ljudi koji mogu to raditi. Moraš biti sigurna opcija i to mora sve biti napravljeno u korist sporta. Novac koji mi dobivamo iz EU koristimo za razvoj sporta i saveza. Na taj način to omogućuje sigurnost savezima. Potrebno je pratiti ono što se treba razvijati. Kad imaš mogućnost da trošiš novac iz EU fondova, onda trebaš naći varijantu kako projekt i ciljeve pretvoriti ono što je mogućnost korištenja fondova - kazao je direktor Slovenske olimpijske akademije i EU projekt manager Aleš Šolar.
13:01 - Završio je panel na temu Znanost i sport, a idući na redu je panel 'Fondovi Europske unije'.
Panelisti: Siniša Krajač (glavni tajnik HOO-a); Valentina Bifflin (direktorica Hrvatskog odbojkaškog saveza); Ana Fresl (direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj); Željko Ivančević (dugogodišnji lobist pri EU u Bruxellesu); Aleš Šolar (direktor Slovenske olimpijske akademije i EU projekt manager) i Dražen Beraković (sportski novinar) Prezentacija: Matic Švab (izvršni direktor za marketing i
financije Slovenske olimpijske akademije)
Moderator: Željko Vela, novinar
13:00 - Najvažnije je stvoriti povjerenje u sport. Povjerenje u talent, zajedništvo i sustav koji postoji u hrvatskom sportu. Taj sustav može biti bolji, ako smo optimistični i veseli - završnu je riječ dao Jukić.
12:56 - Danas morate početi sanjati da bi se dogodila 2030. godina. U medicini se dogodio iskorak u svega minutu, mi smo sportaša kao pacijenta gledali potpuno drugim očima, a sad smo ušli u dubinu. Često smo spominjali genetiku, no to je samo jedno od 10 područja. Po prvi puta ulazimo u to područje i fasciniran sam koliko malo znamo u tom pogledu. Dobit ćete kompletan profil djeteta s njegovim genetskim predizpozicijama, a ako razvijemo algoritam, već danas možemo raditi predviđanja i to je jedno od najatraktivnijih područja medicine - smatra Primorac.
12:54 - Danas se rade dugoročni sportski projekti. Ono što je neka moja impresija u odnosu na sva natjecanja da nije bilo napretka i da su se osjećale posljedice COVID-19. Ova i prošla godina su godine stagnacije. Sport neprekidno se razvija i to ćemo sigurno imati. Trebamo se suočiti s određenim izazovima kako bismo bili konkurentniji. Ako želiš inovaciju, moraš krenuti s mlađima kako bi uspio - dodao je Rudić.
12:46 - Država koja nema razvijenu znanost teško ide dalje, kaska nekoliko godina dok to ne bude opće prihvaćeno, ako ne budemo inovativni, teško da ćemo biti na vrhu u sportovima. Spajamo mnoge tehnologije u jedan segment kako bi sportaš bio skeniran u potpunosti, mi to možemo napraviti. Nas država dobro financira - imamo sigurne i visoke plaće, i u tom komforu se lako se uljulaju, a mi ih tjeramo da idu puno više od onoga što ih država traži kako bi bili istinski na usluzi sportašima. Oni koji neće izaći iz tog komfora, ići će van iz sustava i neće imati mjesta u nekim našim instucijama. To je radikalno, ali jedino tako možemo naprijed - osvrnuo se Knjaz.
12:39 - Vertikala u obrazovanju je nužna. Ne možete očekivati optimalno zdravlje nekoga kad dođe u pubertet ako ste zaboravili sve prije. Kineziologija i medicina su uvijek bile razgraničene. Kad govorimo o tehnologijama, želimo da im svjedočimo u Hrvatskoj, a ne da ih kopiramo drugdje. Da se prije šest godina da ste bilo kojem ortopedu rekli da je moguća regeneracija hrskavice, postavio bi pitanje kako je to moguće. Otkrilo se kako se vlastitim regenerativnim mogućnostima možete produžiti vijek sportaša, čak ga i prevenirati. Mi smo odnedavno prvi na svijetu napravili sustav koji radi analizu 294 gena kojem vi možete napraviti prevenciju iznenadne srčane smrti. Oni su povezani sa stanjima da ćete vi na vrijeme djelovati - kazao je Dragan Primorac, član Vijeća HOO-a.
12:31 - Potrebna je jedna takva struktura. Moramo pronaći način funkcioniranja centra izvrsnosti. Treba se pripremiti za različitosti koje trebaju različiti sportovi. Od početka moje trenerske karijere, mene je usmjeravala suradnja sa znanstvenim institutima. Neki put bih pretjerao, ali bih došao do informacija koje drugi nisu imali. U Italiji sam imao dobar centar i imali smo podatke koje nismo objavljivali jer su nam davali prednosti. U vaterpolskom savezu imali smo suradnju s fakultetom, čak smo radili istraživanje kretanja igrača. Formiranje stručnog tima nije samo tim koji radi kraj tebe. Treba ti fiziolog, treba ti ovaj-onaj. Tražiš stručne ljude. Ljudi koji surađuju na određenom sportu moraju ga poznavati. Trebaš znati gdje želiš stići i tu ti trebaju znanstvenici. Taj spoj prakse i znanosti onda funkcionira - Ratko Rudić (član Upravnog odbora Hrvatskog vaterpolskog saveza).
12:26 - Znanost je nedjeljiv dio svega u društvu. Mi znanstvenici smo morali shvatiti da moramo biti na usluzi sportu i proći s trenerom ono što je njemu najvažnije i dati mu onda informacije koje će njemu biti na usluzi. Ako nismo servis trenerima, nismo dovoljno od koristi. Proputovali smo cijeli svijet, a u institutu za sport za Australiji smo shvatili da je to naš san i tu moramo krenuti. Nadamo se da će ovaj centar biti ishodište svih naših uspjeha gdje svi moramo doprinijeti kako bi ostvarili najbolje rezultate. Znanje znanstvenika je skupo, moramo još više uložiti u znanstvenike. Puno toga smo napravili dosad, a s pravom možemo reći da se treneri imaju u koga pouzdati. Mnoge zemlje to kriju, ne daju sportaše s kojima rade na visokim razinama, no imamo i mi svoje adute. Perspektiva nam je vrlo svijetla što se toga tiče - kazao je na početku Damir Knjaz, član Vijeća HOO-a.
12:20 - Prije samog panela kratku je prezentaciju održao profesor Igor Jukić.
- Osvrnuo bih se na odluku Hrvatskog Olimpijskog odbora osnivanju Centra za istraživanje i razvoj vrhunske sportske pripreme. U svijetu su izgrađeni u velikom broju i nadamo se da ćemo i mi postići tako nešto kroz neko vrijeme. Njegova uloga na početku će biti pojednostavljena. Rješenja koja će nuditi idu u pravu širokog raspona - metodologija i priprema treninga, prevencija i rehabilitacija ozljeda. On će se baviti i nešto širim opusom aktivnosti, a to su ekstremni uvjeti natjecanja, životnim stilom sportaša i visokim tehnologijama... Koristit ćemo se pomoći naših ustanova, već sad imamo sjajnu suradnju sa zdravstvenim ustanovama. Osnovne aktivnosti su vezane uz stvaranje baza znanja i sve s ciljem da kako talentiranim stručnjacima i sportašima osiguramo uvjete da poluče rezultate koje zavrijeđuju - kazao je.
12:15 - Kreće treća panel diskusija 'Znanost i sport'.
Panelisti su: Dragan Primorac (član Vijeća HOO-a); Igor Jukić (redoviti profesor na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu); Damir Knjaz (član Vijeća HOO-a); Pero Kuterovac (kondicijski trener); Ratko Rudić (član Upravnog odbora Hrvatskog vaterpolskog saveza)
Moderator: Davor Rendulić, Radio Laganini
11:55 - Završio je panel 'Nacionalni sportski savezi - izazovi'. U tijeku je kraća pauza, nakon čega kreće panel diskusija na temu 'Znanost i sport'.
11:54 - U financiranju Hrvatskog olimpijskog odbora su već prepoznati sportovi koji donose medalje. Prema tome, već to i imamo, možda nije priznato, ali je prepoznato kroz financiranje. Kad bi se odredili za financiranje 10-15 sportova, to bi bila greška. Danas je velika konkurencija e-sportova. Sportom se i relativno teško baviti u odnosu na neke druge zabavne aktivnosti, zbog čega je velika snaga Odbora što dajemo djeci šansu da se odrede za ono što nas zanima - replicirala je Čorak Brajdiću na kraju panela.
11:52 - Generalno ja sam zagovornik toga da se odredimo za određeni broj sportova koje ćemo jače financirati i koji uvijek mogu ući u tu prvu skupinu jer smo premali da financiramo sve sportove. Sportovi koji su osvajali olimpijske medalje su veslanje, tenis, atletika, taekwando, streljaštvo, jedrenje, gimnastika, dizanje utega, košarka, boks i plivanje itd. Moja je želja da se mi odredimo za određeni broj sportova, no ostaje na stručnim službama na kojem se broju podvlači crta. Problem s veslanjem je što nemaju nacionalni sportski centar, nema ga čak ni za vodene sportove. Imamo sreću da su se pojavili jedni Sinkovići i jedan trener koji je doživio svoj vrhunac upravo kad su se oni pojavili. No, oni bilo gdje da odu trenirati, imaju prrobleme. Kad odu na Jarun, tamo imaju problem lopoča, a kad odu na Peruču, onda moraju sve improvizirati - kazao je Brajdić.
11:47 - Nijedan zakon nije svemoguć. Ako su nam problem klubovi, onda svakako jedinice lokalne samouprave moraju više izdvajati. S nacionalne razine to nije moguće propisati. Možemo pomoći, pomažemo selekcijama i možda možemo pomoći kao savezi u stručnom radu. Treneri su svakako potplaćeni, ali nitko ne kontrolira njihov rad. To prelazi naše mogućnosti, savezi na razini gradova moraju imati malo veću ulogu u kontroli rada tih trenera kako bi se mogli predložiti drugi načini financiranja te da oni koji više potiču rad djece, dobiju i više financija - kazala je Čorak.
11:44 - Danas smo u situaciji da se trenerskim poslom bave samo oni koji to žele, a ne oni koji pokazuju najbolje rezultate. Stručne ljude treba platiti. Najbrojite mi jedan klub koji s kadetima ima trenera koji prati razvoj tog djeteta, a da ne govorimo o treneru vratara koji su nužni. Imamo i veći problem - sportom se bave djeca roditelja koji to mogu platiti, danas imamo situaciju da škole traže djecu u klubovima za prvenstva. Više nema igara gdje su se djeca igrala vani, djeca su danas za joystickom. Imamo problem da svaki put kad klub osvoji medalju, roditelji djecu masovno dovode na treninge, a mi nemamo mjesta za smjestiti tu djecu. Dvije tri godine je krater kada nam se djeca nisu upisivala, a oni koji su i trenirali, prestali su se sportom baviti. U sustavu organizacije trenera smo puno toga napravili, treneri nam dolaze iz inozemstva, ali smo zanemarili to da smo izgubili trenere mentore koji će među mlađim kolegama prepoznati ljude koji će danas sutra postati treneri reprezentacija. Najbolji bi trebali raditi s djecom, a danas se time bavi samo onaj tko je u to ludo zaljubljen i koji zna da možda za tu cijelu godinu neće biti plaćen - dodao je Grahovac.
11:40 - Mi radimo dosta mjera, međutim čini mi se da je ključno ravnomjernije izdvajanje za sport na lokalnoj razini. Svi pomaci koje napravimo na nacionalnoj razini imaju puno slabiji odjek od onih na lokalnoj razini. Sportaši se proizvode u klubovima, a ne savezima. Tu smo napravili najviše koraka u financiranju stručnog rada, ali on mora biti prepoznat na lokalnoj razini. Primjerice, u Zagrebu jedan trener kojeg poznajem s 40 godina radnog staža ima 6.100 kuna plaću. Tu je ishodište problema i dok se to ne riješi na lokalnoj razini, mislim da ćemo još neko kraće vrijeme živjeti samo na entuzijazmu. Naši uspjesi na Olimpijskim igrama su dobra perspektiva za Pariz, a ako ovo ne popravimo, mislim da ćemo se naći u velikom problemu - osvrnuo se Šavora.
11:37 - Evo kakva je atmosfera na panelu.
11:34 - Sport ima zaista ogromne probleme. Treba reći da mi puno očekujemo u odnosu na trenutnu situaciju i mislimo da se puno toga treba promijeniti ukoliko i dalje želimo Hrvatsku kao zemlju sporta. Ne bih se složio da financije nisu glavni problem, jesu. Kada bi se vidjela baza, teško da možemo biti optimistični. Proračuni naših konkurenata su puta deset, a naši su se smanjili podijeljeno sa tri. Da bismo imali kontinuitet, morate imati ozbiljan rad s mladima, mi smo trenutno na 40 posto kadra i u pozadini svega stoje financije. Gledajući cijelu situaciju, mislim da je zadnji čas da se spasi što se spasiti da. Klubovi su i prije pandemije bili u teškoj situaciji, danas je to neodrživo. Situacija nas tjera da budemo kompetititivni, sport ipak nije prepoznat. Pogledajte situaciju s djecom i njihovu neaktivnost. Čim se osvoji nekakva medalja, tisuće djece se želi baviti sportom i to je nešto što je sjajna priča. Nužan nam je zaokret i zakon o sportu koji će definirati nositelje sporta. Čitav niz je problema koji su usko povezani. Ja sam optimističan jer mislim da imamo zaista ogroman potencijal i na tome treba raditi, ali mislim da se ozbiljno treba pozabaviti sa svime time - kazao je Bukić.
11:20 - Hrvatski borilački savez ima jedan proizvoljni sustav naslonjen na jedan klub, i to klub Marjan. Oni sad priznaju da su svojim rezultatima nadvisili svoj ured i ići će u varijantu traženja menadžera koji će voditi savez. Njihovi uspjesi traže nova ulaganja - vrate se sa osam medalja, a među njima su tri medalje prvaka Europe, dakle imate 11 ljudi koji pripadaju svjetskom vrhu. Da biste zarađivali bodove na rang listama, morate putovati u Japan, Koreju i SAD i kako ćete odrediti među tih 11 ljudi tko nema pravo boriti se, a oni financijskih sredstava nemaju - osvrnuo se na borilačke sportove i Dražen Brajdić.
11:17 - Bitna stvar je da smo potkapacitirani, međutim imamo i volontere - odlučili smo se za timski rad u kojem svatko ima svoju ulogu. To nije jednostavno. Moramo znati da je Hrvatska destinacija koja je jako prepoznata destinacija, voli se doći u Hrvatsku i to pogotovo za natjecanja mlađe dobne skupine i to trebamo iskoristiti. Imamo puno kolega koji su angažirani i brže dolaze do informacija te mogu doprinijeti da se više natjecanja održava u Hrvatskoj - kazala je Sanda Čorak.
11:15 - Imate dvije opcije - čekati da vam netko da ribu ili ići težim putem. Mi smo išli težim putem, mi možda griješimo, ali ne odustajemo. Novca ima za ono što mi radimo, ne bih se složio s Grahovcem. Ključni problem su ljudi - nama se događa da nam kombije voze treneri na put od 500 kilometara. Moramo prilagoditi sport modernim stremljenjima. Danas kad se svi počinju baviti sportom, mi ozbiljno zaostajemo. Mislim da je puno toga do nas, moramo pogledati stvari čistih očiju i napraviti jedan clean start gdje ćemo se sustavno početi baviti sportom, komentirao je Ante Baković.
11:10 - Smatram da su financijske sigurno najveći problem, nažalost ne postoji sustav financiranja sporta. U ovakvoj situaciji koliko god da tražite, nikad ga neće biti dovoljno. Mi smo u situaciji gdje sve više naš sport odlazi u amaterizam. Da bismo bili ravnopravni, morate puno ulagati. Velika je razlika između pojedinačkih i ekipnih sportova, a sve vam je jedan začarani krug. Ističemo da je upravo klupski sport u velikom problemu, klubovi su praktički na aparatima i to su ogromni problemi. Dok se ne donese pravi sustav financiranja sporta, mislim da nam nažalost sport neće moći pratiti trendove u svijetu i imat ćemo sve teže mogućnosti sudjelovanja, kazao je uvodno Tomislav Grahovac.
11:05 - Počinje panel diskusija 'Nacionalni sportski savezi - izazovi'.
Panelisti ovog panela su: Sanda Čorak (dopredsjednica HOO-a); Tomislav Grahovac (predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza); Perica Bukić (Hrvatski vaterpolski savez); Dražen Brajdić (novinar Večernjeg lista); Neven Šavora (direktor ureda
Nacionalnih sportskih saveza u HOO-u) i Ante Baković (predsjednik Hrvatskog odbojkaškog saveza)
Moderator: Ana Marija Vuković, Nova TV
Više o konferenciji
Hrvatski sport trenutačno je u vrlo izazovnom razdoblju, jer potres, a najviše pandemija, uzrokovali su pad registriranih članova sportskih klubova za čak 30 posto! A taj bi pad bio i veći da Vlada RH nije dala svoj doprinos i značajnim sredstvima pomogla u održavanju sustava sporta, na čemu im treba iskreno zahvaliti.
Uslijedili su rat u Ukrajini i prihvat izbjeglica, a uz sve to zanemarili smo niz problema koje smo mogli predvidjeti. Tu svakako prednjače negativni demografski trendovi sa zabrinjavajućom brojkom manjom od 400 tisuća djece u dobi od 12 do 19 godina. Radi se iznimno važnim dobnim skupinama mladih koji čine široku bazu sportaša. Pitanje je koliko ih se u toj dobi bavi sportom i koliko dugo će u sportu i ostati.
Tu su i problemi pretilosti te slabog kretanja i smanjene fizičke aktivnosti što čini društvo manje produktivnim istodobno opterećujući zdravstveni sustav. Država, a prije svega Hrvatski olimpijski odbor, čine sve kako briga za sport bila na nivou. Od brige za sport na lokalnoj razini gdje se među najmlađim uzrastima stvara baza natjecatelja do regrutiranja vrhunskih sportaša koje njihovi sportski uspjesi lansiraju među najveće ambasadore svoje zemlje, a Hrvatsku suvereno pozicioniraju kao velesilu na svjetskoj sportskoj mapi.
Također se sve više vodi računa i o karijeri sportaša nakon završetka njihove sportske karijere, kao i na što intenzivnije uključivanje žena u sport, promicanje olimpizma i fair playa i dr... Još jednom su u HOO-u, kao ključan faktor prosperiteta hrvatskog sporta, potvrdili sportske djelatnike, ponajviše trenere koji svojim radom ostvaruju vrhunske sportske rezultate, ali i, ne manje bitno, odgajaju ljude koji postaju uzor mnogim generacijama. Treneri su, stoga, ključ kvalitetnog razvoja sportaša i u konačnici "kovači" medalja, stoga oni, uz sportaše, moraju biti u fokusu. Naravno, ključ svega je i ulaganje u sportaše, pogotovo one koji pokazuju da bi mogli postati vrhunski.
Nadu u uspješnost strategije razvoja hrvatskog sporta daju nam i naši vrhunski znanstvenici koji svoj rad nesebično stavljaju u službu sporta. A naravno, treba ulagati i u sportsku infrastrukturu. Kako, s koliko novaca, na ta i brojna druga pitanja odgovore ćemo dati na konferenciji "Hrvatski sport 2030." u organizaciji Večernjeg lista i Hrvatskog olimpijskog odbora.
Sport, kultura, književnost i umjetnost u širem obliku su ogledalo našeg društva.