U organizaciji Večernjeg lista i Hrvatskog olimpijskog odbora danas će se u Westinu održati konferencija "Hrvatski sport 2030.", o stanju, perspektivama i strategiji razvoja hrvatskog sporta.
Pratite tijek događaja:
11:00 – Živimo u vremenu inflacije. Jedna od ključnih mjera jest pomoć roditeljima za djecu. Vidjeti što se može napraviti na sustavu škole, klubova... Treba vidjeti kako potaknuti entuzijazam djece. Jedan od veleposlanika rekao je da je Hrvatska prelijepa zemlja, ali je teško u njoj zaraditi. Kad će u Hrvatskoj biti lakše privređivati, bit će lakše i privući one koje želimo – ustvrdio je Vedriš.
10:57 – Naglasio bih još jednu mogućnost, a to je da će Hrvatska postati useljenička zemlja. Moramo se truditi privlačiti mlade talentirane useljenike. Na koncu konca, moći ćemo privući i talentirane sportaše koji će moći nastupati pod hrvatskom zastavom. Istaknuo bih i da se Hrvatska ubraja među 30 država na svijetu najidealnijih za život, a po razini ljudskih prava smo među prvih 25 država, što je velika mogućnost koja nam se pruža. Hrvatska će morati privlačiti mlade talentirane ljude, a toga se ne moramo bojati. Vidjeli smo i koliko je Kineza htjelo doći učiti hrvatski model sporta i mislim da je to izvrstan hrvatski proizvod – kazao je Skoko.
10:55 – Svaki savez ima svoje probleme. Treba podvući crtu i sve završi na financijama. Kad se napravi sustavno financiranje, to će riješiti brojne probleme. Ne znam je li ikoja Vlada dala toliko za sport, ali trebamo češće raditi ovakve konferencije. Treba prenijeti na papir što se ovdje reklo. Pandemija je donijela puno problema. Mi smo uz pomoć ministarstva sporta i financija lakše prebrodili poteškoće – kazao je Kustić.
10:49 – S obzirom na to da sam dnevno u razgovoru sa sportom i sportašima i jako sam dobro upoznat sa sportskim problemima, duboko sam svjestan ove problematike i dobro je čuti neke ideje. Da ne bi ispalo da je naš sustav nesređen i da ga nemamo, podsjetio bih vas da smo 2019. donijeli Nacionalni program sporta sa samo jednim suzdržanim glasom u Saboru, a on kreira neke aktivnosti u budućnosti kako bi se uvelo reda i preciznosti. Taj dokument definira šest osnovnih ciljeva, a posebno je razrađeno pitanje uvođenja sustava upravljanja, odnosa prema sportašima i stručnim djelatnicima... On je negdje na pola svog trajanja i namjera nam je napraviti ozbiljnu evaluaciju i vidjeti na koji način smo realizirali zacrtano, odnosno, što treba doraditi jer – zašto ne? To je živi dokument. Nekoliko je puta kazano – ova godina povijesna je godina po ulaganju države u sustav sporta. Rijetko govorimo i o činjenici da se sport financira putem proračuna jedinica lokalne samouprave, a nemojmo zanemariti ni solidan iznos koji ulažu i javna poduzeća. Kroz rebalans proračuna nije samo predviđen novac za javne potrebe u sportu, već su bitno povećana i sredstva u drugim djelatnostima. Nacionalni program sporta može biti dobra osnova, a prije ljeta mislim da ćemo sazvati i Nacionalno vijeće sporta gdje bismo napravili dubinsku analizu kako bismo napraviti te izmjene i dopune – najavio je državni tajnik.
10:43 – Strašno mi je važno što ste otvorili temu sa školama. Djeca su mi školarci. Treba to mijenjati. Sport treba popularizirati. Mora biti adekvatna infrastruktura. Trebamo imati motivirane ljude koji se bave sportom. U školi u koju ide moj sin djeca su se sama aktivirala i prijavila za sportsko natjecanje. Nakon toga su se tek uključili učitelji – objasnio je ministar Marić.
Govoreći o poreznim olakšicama, objasnio je da većina tvrtki to ne iskoristi.
– To se pokazalo kao dobro. Svaki od nogometnih stadiona ima neku privatnu firmu. Trebamo se spustiti u naše okvire i dati tvrtkama poticaj koji bi ih dodatno motivirao za ulaganje. Što se tiče poreznog sustava, kolege imaju moj naputak da budu prijemčivi jer će se to vratiti. Ako se to ne vrati, imat će društveni utjecaj. Treba nam sustavan i predvidljiv sustav financiranja sporta.
10:38 – Treba napraviti ovo o čemu smo razgovarali. Neka se nakon ovog sastanka dogodi nešto. Ne govorim o nogometu. Nogomet ima posebnu težinu. Ako profesionalni sport ne preživi, što će potaknuti te klince? Čuo sam da je netko rekao da je svako finale poticaj. Hajdemo učiniti nešto konkretno da napravimo model koji funkcionira – kaže Vedriš.
10:30 – Valja reći, što se tiče Pariza (Olimpijske igre, o. a.), da sam veliki optimist. U Tokiju smo imali manje izaslanstvo. Pokušavamo uz pomoć Vlade imati jedan ciklus. U budućnosti trebamo napraviti sintezu ovoga što je ovdje rečeno. Imamo sport kao industriju ili kao društvenu djelatnost. Sport je industrija. Radili smo jednu studiju koja se odnosila na EU, tamo je to vrijedno 200 milijardi eura. To je više nego mnoge druge industrije. Treba povećati sate tjelesnog. Bavljenje sportom ne bi smjelo biti trošak za roditelje. Prvi put imamo mogućnost korištenja EU fondova za izgradnju sportske infrastrukture. Moramo to iskoristiti – smatra Mateša.
– Brinem se za Olimpijske igre. Zato sam tu – dometnuo je.
10:25 – 1998. godina i hrvatski nogomet učinili su za Hrvatsku u svijetu mnogo više od bilo kojeg drugog kanala danas, 2018. godine više nismo ovisili samo o tradicionalnim medijima. U Rusiji, tri dana uoči utakmice s Engleskom i tri dana poslije, Englezi su guglali pojmove o Hrvatskoj više nego u 20 godina. Danas je važan motiv i povod. Pisalo je u komentarima i: "Tko su ti vražji Hrvati i zašto su bolji od nas." Uzmimo samo da diljem svijeta među našim Hrvatima ima nekoliko stotina klubova u kojima igraju naši klinci i to je odlična baza da se oni furaju na našu reprezentaciju. Ne smijemo zanemariti ni druge reprezentacije. Bild je napravio veliku reportažu gdje je Hrvatsku proglasio najsportskijom nacijom na svijetu i naravno da ne bi bilo pametno da se ne oslanjamo samo na neke sportove već da nastavimo pričati tu neku uspješnu sportsku priču. Kada govorimo o imidžu, prva su ljepote u turizmu, a onda sport. Malo kad iskaču talenti poput Rimca, no ni u kojem segmentu nismo toliko uspješni kao u sportu i turizmu. Pravo je pitanje jesmo li dobro iskoristili naše prednosti, sigurno bismo to mogli bolje unovčiti. Nakon velikih uspjeha Janice Kostelić u Salt Lake Cityju teoretičar Simon Anholt rekao je da se netko sjetio nakon njenih uspjeha početi proizvoditi skije u Hrvatskoj, to bi bile najuspješnije skije na svijetu. Pitanje je trenutka, hoćemo li ga iskoristiti ili nećemo. Osim prirodnih ljepota i talentiranosti za sportske uspjehe, u ostalim segmentima nismo tako jako na glasu – kazao je profesor s FPZG-a Božo Skoko.
10:14 – Rješenje je u povezivanju ne samo sredstva već i motivacije. Rukometni klub Zagreb sigurno je najtrofejniji klub, no u razgovoru s jednim industrijalcem čuo sam rečenicu: "Mi smo ponosni na našu prošlost i usmjereni na budućnost". Hrvatska se tuče u toj prvoj ligi s deficitima: nemamo tu demografiju ni marketing. Pogledajte koliko je udio od prodaje ulaznica. Ono što ćemo poduzeti u sljedeće dvije-tri godine odredit će budućnost našeg sporta. Za budućnost nacije svaki od sportova je važan. Postoji baza, postoji povijest, ali važna je i budućnost. Porezne olakšice za one koji imaju sredstva, povezivanje sa sponzorima... to je put kojim se može krenuti. Kad stvorimo sustav, generirat ćemo uspjehe koji su trajni – kazao je Mladen Vedriš, 1. predsjednik HNS-a i predsjednik Rukometnog kluba PPD Zagreb.
– Hrvatska aktualna dijaspora jest više od 400 tisuća ljudi koji su napustili RH u posljednjih pet godina. To su djeca koja stasaju u uređenim društvima gdje postoji infrastruktura u kojoj se mogu dokazati. Atraktivnost nogometa izlazi iz okvira. Imate sportski, imate slavu i novac. Svaki uspjeh ima svoje objašnjenje – dodao je Vedriš.
– Jedno je da ste dobri u jednom sportu, a drugo je kad ste sportska nacija. Sa svakom pobjedom penjete se na toj ljestvici i komunikacija postaje lakša – objašnjava predsjednik Rukometnog kluba PPD Zagreb.
10:08 – HNS je uređen savez. Nogomet je urođen toj djeci. Djeca su vezana za to. Ne odvlačimo ih mi iz drugih sportova. Nogomet je dosta masivan, ali kad podvučemo, dođemo do ministra financija – kazao je Marijan Kustić.
10:02 – Razgovori vezani uz kurikulum svakako su u ingerenciji ministra Fuchsa i oni su već održani, imali smo nekoliko međuministarskih sastanaka. Dok se to ne riješi, pokušavamo kompenzirati taj nedostatak kroz Hrvatski školski sportski savez. Tu još postoji i Hrvatski paraolimpijski savez, Hrvatski sportski savez gluhih te Hrvatski akademski sportski savez. Sigurno je dva sata tjelesne kulture tjedno u školama premalo i u tom smjeru trebala bi ići reforma. Uz Zakon o sportu, treba intervenirati u još nekoliko zakona kako bi se napravila prava reforma sporta u Hrvatskoj – ustvrdio je Tomislav Družak, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta.
Više je razloga zbog kojih nam opada broj djece koja se bave bilo kojim oblikom sporta. Od najopasnije demografske situacije do toga da moramo biti realni i pogledati istini u oči – bavljenje djece sportom postaje pritisak na roditeljski budžet. Pokušavamo pronaći način, no Europski socijalni fond neki zločesti ljudi zloupotrebljavali su pa je on obustavljen. I dalje pokušavamo, no ne možemo prihvatiti norveški model gdje se djeca mogu baviti besplatno sportskim aktivnostima, možda ćemo moći jednoga dana ako pronađemo naftu negdje u Slavoniji. Što se tiče vrtića, oni nisu u našoj ingerenciji, već možda u ingerenciji privatnih aktera te pozivam da potaknemo ljude da pronađu interes da ulažu u sportske vrtiće jer oni mogu postati baza hrvatskog sporta.
9:57 – Teško je govoriti o tome kakva je bila vizija za 2020. Ali ono što je bila konstantno jest da je RH među desetak najboljih zemalja na svijetu. To je tako zahvaljujući savezima, trenerima, sportašima i sportašicama. Mi smo u funkciji potpore. Suočavamo se s brojnim problemima. Među njima je i demografija. Tu osobno vidim najveći problem za hrvatski sport. Moramo iz te sužene populacije dobiti sportaše. Uvesti više sati tjelesnog, besplatnu sportsku infrastrukturu, to su sve stvari koje mogu pomoći – ustvrdio je Mateša.
9:55 – Počinje panel-diskusija Hrvatski sport danas i sutra
Na njoj sudjeluju Tomislav Družak (državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta); Zlatko Mateša (predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora); Mladen Vedriš (1. predsjednik HNS-a i predsjednik Rukometnog kluba PPD Zagreb); Marijan Kustić (predsjednik HNS-a); Božo Skoko (profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu).
Moderator: Bruno Kovačević, HTV
9:45 – Hvala lijepa našim domaćinima! Poštovani, svi u ovoj dvorani koji volite sport ne samo kad pobjeđujemo nego kad i gubimo. Treba inače voljeti hrvatski sport. Što su sve hrvatski sportaši napravili posljednjih dana, ja sam zapanjen. Ne znam jeste li gledali Čilićev meč? Pomeo je drugog igrača svijeta. Jako mi se sviđa – kazao je ministar Marić.
– Nemam nikakve dvojbe o tome da postotak treba ići gore. Kad je riječ o igrama na sreću, sport je taj koji najviše puni taj dio blagajne. Mi smo posljednjih dana razgovarali o zakonodavnom okviru koji ne bi trebao pokrivati samo profesionalne sportaše. Hrvatsku krase i možda najbolji stručnjaci za fizičku pripremu sportaša. Treba na kvalitetan način sve one koji rade prepoznati u zakonodavnom okviru. Porezni sustav treba učiniti privlačnijim za sportske djelatnike. Jako su mi se svidjeli prijedlozi sportskih klubova. U rebalansu proračuna omogućeno je 60 milijuna kako bi se upumpao novac u sustav. Ove godine će Hrvatska biti domaćin brojnih sportskih događaja. Vidio sam da je jedan panel vezan uz europske fondove. Drago mi je to vidjeti. Treba to iskoristiti na obuhvatan način – istaknuo je ministar.
– Neka 2030. godine budemo zemlja s još većim rezultatima. Iako ne znam kako se dosadašnji sportski uspjesi mogu nadmašiti. Neka bude još i više profesionalnih i amaterskih sportaša.
9:42 – Kad se govori o sportu, ispunjeni smo srećom i ponosom. Želim zahvaliti Večernjem listu i HOO što su ovo organizirali, ali i što je tu i ministar financija pa da čuje neke probleme. Dobro je što su se dva brenda koja život znače u Hrvatskoj spojila – objasnio je Tomislav Družak, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta.
9:40 – Tu su stvarno ljudi koji imaju nešto reći. Želim zahvaliti Večernjem listu i Draženu jer su organizirali ovu konferenciju. Želim izraziti posebno zadovoljstvo jer je s nama i ministar financija jer on uistinu osjeća sport. Želim vam da se rastemo sa strateškom vizijom kamo ćemo ići do 2030. godine – kazao je Zlatko Mateš, predsjednik HOO-a.
9:36 – Večernji list organizira cijeli niz konferencija koje su okrenute budućnosti. Danas ćemo govoriti o sportu koji je važan za prepoznatljivost Hrvatske u svijetu. Sport je važan kad govorimo o brendu Hrvatska. Ono po čemu su Hrvati i Hrvatska prepoznati u svijetu jest sport. Rezultat u posljednjih trideset godina nije slučajnost. Sport nije samo nešto profesionalno, on je i nešto amatersko, nešto što postoji u školama i klubovima koji se bore da prežive. Mi smo to da im posvetimo pozornost. Uvijek se moramo vratiti na financije. Ono što moramo naglasiti jest da je u odnosu na 2015. godinu veći proračun za sport. No, je li to dovoljno? Nadam se da će se danas argumenti sučeliti i da će sljedećih 30 godina sport biti jedan od najvećih hrvatskih brendova – kazao je Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista.
9:30 – Počela je konferencija "Hrvatski sport 2030." u organizaciji Večernjeg lista i Hrvatskog olimpijskog odbora na kojoj će sudjelovati brojni stručnjaci.
Više o konferenciji
Hrvatski sport trenutačno je u vrlo izazovnom razdoblju jer potres, a najviše pandemija, prouzročili su pad registriranih članova sportskih klubova za čak 30 posto! A taj bi pad bio i veći da Vlada RH nije dala svoj doprinos i znatnim sredstvima pomogla u održavanju sustava sporta, na čemu im treba iskreno zahvaliti. Uslijedio je rat u Ukrajini i prihvat izbjeglica, a uz sve to zanemarili smo niz problema koje smo mogli predvidjeti.
Tu svakako prednjače negativni demografski trendovi sa zabrinjavajućom brojkom manjom od 400 tisuća djece u dobi od 12 do 19 godina. Radi se iznimno važnim dobnim skupinama mladih koji čine široku bazu sportaša. Pitanje je koliko ih se u toj dobi bavi sportom i koliko dugo će u sportu i ostati. Tu su i problemi pretilosti te slabog kretanja i smanjene fizičke aktivnosti, što čini društvo manje produktivnim istodobno opterećujući zdravstveni sustav.
Država, a prije svega Hrvatski olimpijski odbor, čine sve kako bi briga za sport bila na nivou i to od brige za sport na lokalnoj razini, gdje se među najmlađim uzrastima stvara baza natjecatelja, do regrutiranja vrhunskih sportaša koje njihovi sportski uspjesi lansiraju među najveće ambasadore svoje zemlje, a Hrvatsku suvereno pozicioniraju kao velesilu na svjetskoj sportskoj mapi. Također se sve više vodi briga o karijeri sportaša nakon završetka sportske karijere, na što intenzivnijem uključivanju žena u sport, promicanju olimpizma i ferpleja i o drugome...
Još jednom su u HOO-u istaknuli ključan faktor prosperiteta hrvatskog sporta – sportske djelatnike, ponajviše trenere koji svojim radom ostvaruju vrhunske sportske rezultate te odgajaju ljude koji postaju uzor mnogim generacijama. Treneri su stoga ključ kvalitetnog razvoja sportaša i u konačnici "kovači" medalja. Zato i oni, uz sportaše, moraju biti u fokusu.
Naravno, ključ svega je i ulaganje u sportaše, pogotovo one koji pokazuju da bi mogli postati vrhunski. Nadu u uspješnost strategije razvoja hrvatskog sporta daju nam i naši vrhunski znanstvenici koji svoj rad nesebično stavljaju u službu sporta.
Naravno, treba ulagati i u sportsku infrastrukturu. Kako i s koliko novca, na ta i brojna druga pitanja odgovore ćemo dati na konferenciji "Hrvatski sport 2030." u organizaciji Večernjeg lista i Hrvatskog olimpijskog odbora.
To da će Hrvatska postati useljenička zemlja je valjda politički korektan način da se prizna kako Hrvati nestaju.