Hrvatska će postati punopravnom članicom Europske unije (najvjerojatnije) 2012., a Srbija 2014. godine. Samo dvije godine razmaka između ulaska Hrvatske i Srbije u zajednicu europskih zemalja neće biti toliko traumatično za Srbe kao što bi bilo da su Hrvati ušli 2009. godine, kako je bilo predviđeno s obzirom na to da su pregovori sa Zagrebom za eurointegraciju započeli 2004. Je li Bruxelles stvarno kočio ulazak Hrvatske u EU kako se ne bi traumatiziralo Srbe?
U EUovskim diplomatskim krugovima takvo što neće nitko javno priznati, ali “slovensko nepopuštanje u sporu s Hrvatskom oko Piranskog zaljeva ne izaziva razočaranje u mnogih odgovornih europskih političara”, piše Le Monde Diplomatique i odmah dodaje kako to ne znači da je Slovenija postupila prema nečijem zahtjevu.
Kako se približavalo vrijeme ulasku Hrvatske u EU, nalazili su se razlozi za zaustavljanje toga hoda. Blokadu procesa približavanja EU “Hrvatska prima s gorčinom”, piše Le Monde Diplomatique ocjenjujući kako je Zagreb bio najbolji u balkanskom razredu i vjerovao je brzom ulasku u Europu.
Hrvatska je već 2004. godine imala status službenog kandidata. Pregovori su pokrenuti u listopadu 2005., ali 17. prosinca 2008. proces je blokiran. Slovenija je stavila veto i spriječila Zagreb da okonča tehničke pregovore s Bruxellesom. Koji je razlog slovenskog veta?
“Mikroskopski teritorijalni spor između dviju zemalja koji je započeo 1991. u trenutku proglašenja njihove neovisnosti”, objašnjava Le Monde Diplomatique. Spor se odnosi na pomorsku granicu u Piranskom zaljevu. Slovenija ima u Jadranu mali obalni pojas od 37 km između teritorijalnih voda Italije i Hrvatske.
Mali pomak granice na zemlji, što traži Slovenija, izračun kutova predviđen Pomorskom konvencijom iz Montego Baya, omogućio bi joj izravni pristup međunarodnim vodama.
Poslije slovenskog veta, Europska komisija pokušavala je posredovati u sporu, ali nakon što je bivši predsjednik Finske i dobitnik Nobelove nagrade za mir 2008. Martti Ahtisaari odustao od predsjedanja arbitražnom komisijom, EU je pregovore o pristupu Hrvatske odgodio na neodređeno vrijeme uz izjavu kako je spor oko pomorske granice “bilateralno pitanje” dviju susjednih zemalja.
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor i slovenski premijer Borut Pahor započeli su pregovore o rješenju spora 11. rujna ove godine a 2. listopada Europska unija ponovno je otvorila pregovore s Hrvatskom, ali pod uvjetom da dvije zemlje nastave bilateralne pregovore. Slovenski veto ostaje kao Damoklov mač nad hrvatskom kandidaturom.
Le Monde Diplomatique piše kako Srbija, koju ocjenjuje najvažnijom zemljom u regiji, pokušava usporiti ulazak Hrvatske. Blokada hrvatske kandidature daje Srbiji mogućnost da dobije na vremenu, da smanji razmak između hrvatskog i srbijanskog punopravnog članstva u EU.
I to što je za ulazak u neku zemlju građanima Srbije trebala viza, za razliku od Hrvata, nemalo im nije smetalo. Sada je Europsko vijeće donijelo odluku o ukidanju viza za građane Srbije (Crne Gore i Makedonije) te skupina od 50 srbijanskih turista, koji u neku europsku zemlju ulaze bez viza, stiže u Italiju 21. prosinca a dočekat će ih šef talijanske diplomacije Franco Frattini. Veliko slavlje za mali korak srbijanskog približavanja EU kako bi se Beogradu pokazalo da nije izoliran.
Za to što će Hrvatska i Srbija gotovo istodobno ući u Europsku uniju djelomično je odgovoran i Zagreb. Jer, da je Hrvatska predala molbu za ulazak zajedno sa Slovenijom, ne samo što bi već bila članicom Europske unije nego ne bi imala ni granični spor s Ljubljanom.
samo da se nadovezem na komentar @lauf.er \"da rijesimo probleme u vlastitoj kuci-korupciju,neefikasnu drzavu,rasulo u gospodarstvu i drustvu opcenito\" kad bi mi imali volje i snage za to rijesiti zadnja stvar sto bi nam onda trebala je EU,