Mještani u čak 13 naselja u općinama Barilović, Generalski Stol, Josipdol, Cetingrad i Rakovica, zahvaljujući projektu vrijednom 1,5 milijuna eura mogu do svojih oranica, pašnjaka, šuma. U godini dana razminiran je teren u tim općinama zahvaljujući IPA-a projektu, državi, te Hrvatskom centru za razminiranje.
Zapuštene parcele
– Mještani se sve više okreću poljoprivredi, okrupnjavaju zemljišta, uzimaju ih u najam zbog sadnje povrća ili za potrebe stoke. Prekrasno je vidjeti izorana polja. No, zbog straha od mina neka su polja gotovo 20 godina zapuštena, obrasla raslinjem.
To je slika koju bismo svi htjeli mijenjati - kazao je Zlatko Mihaljević, načelnik Josipdola. Dražen Peraković, načelnik Barilovića, na kupalištu Šćulac uz Koranu ugostio je čelne ljude HCR-a, Dijanu Pleštinu, ravnateljicu Vladinog ureda za razminiranje, Branka Baričevića, šefa predstavništva EU komisije u Hrvatskoj, te načelnike i župana I. Vučića.
– Obale Korane, koja je u ratu bila granica s neprijateljem, posebno zbog razvoja turizma i kvalitetnijeg života, morale su biti očišćene od mina - kazao je Peraković. Damir Stojković iz Hrvatskog centra za razminiranje, te ravnatelj Dražen Jakopec, kazali su kako je zahvaljujući ovom projektu očišćeno 1,8 milijuna četvornim metara minski sumnjivog prostora, uglavnom polja, oranice, šume, livade.
Karlovačka je županija na sedmom mjestu po ugroženosti od minsko - sumnjivih površina, te jedna od rijetkih koja i sama izdvaja značajna sredstva io proračuna za razminiranje.–
Nakon akcije Oluja u županiji je bilo 150 četvornih kilometara pod minama, te oko 25.000 mina, danas je to svedeno na 61 četvorni kilometar u 11 općina i gradova, a naše su procjene da se u tim mjestima nalazi oko 3.735 zaostalih mina - kazao je Damir Stojković.
Najugroženiji u Plaškom
Minski je naugroženije područje Plaškog sa 30 četvornih kilometara neistraženog područja, zatim Josipdol gdje je još 11 četvornih kilometara pod minama.
U Karlovačkoj je županiji od mina stradalo 265 osoba, od čeka čak 61 osoba smrtno. Dijana Pleština kazala je kako je ovaj projekt dokaz da se mogu dobiti sredstva iz EU za razminiranje.
To će, obzirom na sve manje donacija, biti jedini način da Hrvatsku razminiramo do 2019., dodala je Pleština.
