U srijedu smo obilježili Praznik rada, u petak Dan slobode medija, a četvrtak, 2. svibnja, bio je, čini se, “dan dezinformacija o Europskoj uniji”. Program obilježavanja sastojao se od jedne dobre i jedne loše vijesti. Dobra: studija Europske komisije odabrala je Pelješki most kao najbolje rješenje za povezivanje Dubrovnika s ostatkom zemlje. Loša: EU će vam zabraniti sadnju rajčice na balkonima. Samo budite oprezni pri čitanju vijesti na taj specifičan dan: ni jedna ni druga nisu sasvim točne.
Isti dan kad nam je s Markova trga objavljeno da je studija predizvodljivosti pokazala da je Pelješki most najbolje rješenje, to su demantirala dvojica članova Europske komisije, koja je naručila i platila izradu studije. Europski povjerenik za promet jasno je rekao da studija nije još gotova, dok je europski povjerenik za regionalnu politiku, dakle čovjek koji drži novac kojem se Hrvatska nada za Pelješki most, također bio vrlo jasan: studija još nije gotova i prerano je izvlačiti zaključke.
Možda u nacrtu studije zaista piše da je Pelješki most najbolje rješenje za povezivanje Hrvatske od Kleka prema Dubrovniku. Ali to je tek nacrt. Možda takvi rezultati zaista ostanu zapisani i nakon što se nacrt pretvori u konačnu verziju studije.
Činjenica je da se članovi vlade iskreno trude oživjeti projekt gradnje Pelješkog mosta, ovaj put na zdravijim temeljima nego što je bio projekt u vrijeme HDZ-ove vlade i ovaj put uz sufinanciranje iz fondova EU. No, činjenica je i da oživljavanje takvog projekta zahtijeva proceduru i pažljivo koračanje s Bruxellesom, čijem se novcu nadamo za taj projekt. Zato objavljivanje rezultata studije treba ostaviti za trenutak kad će to moći potvrditi i Zagreb i Bruxelles.
Druga “novost” koju smo doznali na prošlotjedni “dan dezinformacija o EU” zvučala je zaista zastrašujuće: EU zabranjuje autohtone i stare sorte sjemenja. “Domaći pomidori, zahvaljujući EU direktivi, neće se više smjeti sijati ni na balkonima”, javio je jedan dnevni list.
Tekst je ponudio i fascinantno objašnjenje razloga zbog kojih bi EU uveo takvu zabranu: Europska komisija, naime, “funkcionira kao produžena ruka velikih multinacionalki i kapitala, a ne vlastitih građana”.
Istina je, časni sude, evo neki dan sam na ulaznim vratima Komisije ispod fraka jednog eurobirokrata vidio kvrgavi rep koji odaje da je riječ o reptilu što je s drugog planeta došao kako bi uništio čovječanstvo, napose Hrvate i njihove balkonske rajčice.
U stvarnosti, vijesti o zabrani domaćeg sjemena u EU i pogubnim posljedicama za balkonsko vrtlarstvo u Hrvatskoj oslanjala se na internetske stranice dvojbene vjerodostojnosti i forume u kojima anonimni komentatori vlastiti eho doživljavaju kao potvrdu svojih stavova. U stvarnosti, Europska komisija tek danas predstavlja prijedlog nove uredbe i većina onoga što je o njoj napisano prije objave oslanjala se na neprovjerene spekulacije. U stvarnosti, dužnosnici Komisije tvrde da u prijedlogu uredbe nema ničega što bi stvaralo zakonsku obvezu za male poljoprivrednike, a kamoli za hobiste koji uzgajaju rajčicu na balkonu s pogledom na riječki zaljev.
Kad prijedlog uredbe danas bude objavljen i kad se potvrdi da nema zabrane sadnje tradicionalnog sjemena, vjerojatno će sve to izazvati manje interesa. U javnom prostoru, ne samo u Hrvatskoj nego diljem EU, dezinformacija o EU je vrlo često atraktivnija od informacije o EU. Kako se protiv toga boriti? Vrlo lako. Poslužimo se trikom zbog kojeg su ljudi izmislili karneval: nekoliko dana ludovanja služi tome da ostatak godine lakše ostanu normalni. Proglasimo jedan dan u godini danom dezinformacija o EU.
Kao prirodan kandidat nameće se 2. svibnja. Ljudi bi ga mogli spojiti s Praznikom rada, možda čak i s Danom Europe, koji se obilježava 9. svibnja, pa bi se dalo navući i do deset slobodnih dana. Mogli bismo u te dane ići kolektivno čupati korov i saditi rajčice. Ili obrnuto – ovisno već o tome što će nam danas u sudbonosnoj uredbi propisati, a što zabraniti, moćna “produžena ruka velikih multinacionalki”. U nekim krugovima također poznata i pod nazivom Europska komisija.
