Dogovori li hrvatska Vlada novo gospodarsko povezivanje sa zemljama
zapadnog Balkana, Hrvati će već na jesen moći jesti srbijansku
janjetinu, piti mlijeko uvezeno iz tih krajeva ili kušati nektarine
uzgojene u Srbiji i Crnoj Gori, kupljene u nekim od trgovačkih lanaca
diljem Hrvatske. Naime, to su samo neki od proizvoda koji su dvostruko
jeftiniji u susjednoj SiCG nego kod nas, a koje ćemo, htjeli to ili ne,
morati uvoziti i time dovesti do propasti domaćih malih proizvođača.
Kila janjetine 14,65
Primjerice, kilogram žive vage janjetine kod nas stoji 21,65 kuna, a u
Srbiji 14,65 kuna. Kad je riječ o janjetini, mora se napomenuti da je
kilogram tog u našim restoranima najskupljeg mesa u Makedoniji još
jeftiniji jer ona ima velike tržne viškove janjećeg mesa. Litra prve
klase mlijeka kod nas je 2,90 kuna, a u SiCG 1,68 kuna. Voće ćemo
također vjerojatno uvoziti jer cijena nektarine u susjednoj državi
stoji 3,95, a kod nas 8,16 kuna. A vino i grožđe za vino neki će
proizvođači vjerojatno uvoziti iz Makedonije, koja je već spremna
pokriti dvije trećine potrošnje vina u Hrvatskoj.
Cijenu tog udruživanja platit će obiteljska gospodarstva i mali
poljoprivrednici istaknuo je predsjednik HSS-a Josip Friščić,
čija je stranka napravila analizu konkurentnosti hrvatske
poljoprivredne i prehrambene industrije prema zemljama zapadnog
Balkana. Kao jedan od razloga zašto su srbijanski i makedonski
proizvodi mnogo povoljniji jest u tome što domaći poljoprivrednici
plaćaju razne poreze, za razliku od poljoprivrednika u Srbiji.
Meso iz Srbije domaćim proizvođačima stvorit će veliku
nekonkurentnost, a upravo smo takvu proizvodnju poticali kazao je
Friščić i dodao da je ista situacija i s vinogradarstvom, koje potičemo
već tri godine.
Pivac: Uvozit ćemo!
S druge strane, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić
ističe da nema razloga za zabrinutost jer takva suradnja neće
upropastiti domaću proizvodnju.
Naš izvoz poljoprivrednih proizvoda veći je od srbijanskog,
crnogorskog, makedonskog i bosanskog zajedno uvjerava
glasnogovornik i dodaje kako će se tako samo otvoriti nova tržišta za
izvoz naših proizvoda.
Kad je pak riječ o proizvodnji vina, neki hrvatski vinari uvjeravaju da
se prema postojećim zakonima uvezeno grožđe ne može koristiti za
proizvodnju vina kod nas.
Konzumno grožđe može se uvoziti, ali grožđe za vino ne može
ističe Dario Juroš iz Iločkih podruma. Dodaje kako je najveći problem
to što Hrvatska nema strategiju što će proizvoditi, a što neće, i
upravo tu nastaju problemi.
S time se slažu i u Mesnoj industriji Pivac. Oni, kako ističe Miljenko
Pivac, već uvoze janjetinu jer je nema dovoljno na hrvatskom tržištu.
Bude li i ostalo meso jeftinije, sigurno ćemo ga uvoziti
zaključuje. Štoviše, ističe da zemlje zapadnog Balkana mogu jedino i
konkurirati po tom pitanju, nikako u gotovim proizvodima.
U Mesnoj industriji Gavrilović ističu da sirovinu uglavnom nabavljaju
na domaćem tržištu, ali da zbog premale ponude nešto ipak nabavljaju i
u drugim zemljama, no uvijek paze na kvalitetu.
Pridruživanje za nas ne bi značilo promjene jer ćemo uvijek
paziti na kvalitetu rekli su u Gavriloviću.
Domaćim poljoprivrednim proizvođačima prijeti propast zbog nove suradnje sa Srbijom