Koliko Hrvatska ima borbenih i školskih aviona? Koliko ima helikoptera,
brodova, tenkova i kakvo je uopće stanje u Oružanim snagama? Odgovore
na ta i mnoga druga pitanja trebalo je dati godišnje izvješće o stanju
u Oružanim snagama (OS), jedan od ključnih dokumenata na temelju kojega
civilne institucije vlasti, Vlada i Sabor, mogu kontrolirati vojsku.
Trebalo je dati odgovore, ali nije.
Ovogodišnje izvješće, koje je prošli tjedan Vlada uputila u saborsku
proceduru, najzatvorenije je dosad i ne daje ni približno cjelovit uvid
u stanje u OS-u. Načelno se samo govori o postotku ispravnosti aviona,
kamiona ili tenkova, no iz toga se ne može iščitati kakvo je,
primjerice, konkretno stanje s borbenim MiG-ovima ili transportnim
Antonovima.
Moglo bi se špekulirati da se ti konkretni podaci ne navode zato što je
stanje loše, a to ne bi lijepo izgledalo uoči dobivanja pozivnice za
članstvo u NATO-u. Već su se u lanjskom izvješću "uljepšavali" podaci o
ispravnosti tehnike, no ove su godine gotovo potpuno izostali.
Za ovo izvješće, kao i za prethodna tri, odgovornost bi trebao snositi
bivši ministar obrane Berislav Rončević, jer je većim dijelom
sastavljano u njegovu mandatu, no i njegov nasljednik Branko Vukelić,
iako je na dužnosti tek oko dva i pol mjeseca, trebao bi početi
preuzimati odgovornost. Od Sabora se ne očekuje puno, pogotovo kad se
uzme u obzir da je lanjsko izvješće, unatoč tome što su podaci u njemu
bili frizirani, prihvaćeno gotovo bez ijedne kritike.
Hrvatska će pozivnicu za članstvo sigurno dobiti, ali ostaje pitanje je
li ovakvo skrivanje stanja u vojsci od očiju javnosti i kontrole
civilnih institucija, kakva god ona bila, primjereno jednoj članici
NATO-a?
RIJEČ - DVIJE
