Hrvatska je jedina tranzicijska zemlja koja stagnira, čak i nazaduje, na ljestvici konkurentnosti – pokazuje najnovije Godišnje izvješće o konkurentnosti. Iz studije Nacionalnog vijeća za konkurentnost iščitava se zabrinjavajući podatak da se udio našeg izvoza na tržište zemalja Europske unije nije promijenio deset godina i iznosi 0,12 posto, dok su druge tranzicijske zemlje taj udio udvostručile. Hrvatska je u izvozu u EU konkurentna samo u proizvodima koji imaju nisku dodanu vrijednost. Struktura našeg izvoza danas je najsličnija rumunjskoj, bugarskoj i slovenskoj.
– S Rumunjskom se na tržištu EU sudaramo u odjeći i elektroindustriji. Sa Slovenijom smo konkurenti u metaloprerađivačkoj i elektroindustriji te proizvodnji namještaja – kaže Slavica Singer, jedna od autorica studije.
Hrvatski izvoz suočavat će se u idućim godinama sa znatnim poteškoćama, upozoravaju autori studije, i bit će potrebne snažnije poticati izvoz. Prva je poteškoća utjecaj recesije na ukupnu uvoznu potražnju, što već znači ključno ograničenje rasta našeg izvoza. Druga je poteškoća nedovoljno brzo restrukturiranje prema složenijim proizvodima za kojima natprosječno raste uvozna potražnja EU-a. Usto, brodogradnja, naša bitna izvozna djelatnost, bit će pod pritiskom smanjenja subvencija i restrukturiranja te smanjenja potražnje na svjetskom tržištu. I treće, dosadašnji rast izvoza na tržišta Bosne i Hercegovine i Srbije bit će suočen s pritiskom konkurencije, zato što te zemlje smanjuju carine svim članicama EU-a pa nestaje dio komparativne prednosti Hrvatske, posebice u poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.
Zabrinjava i podatak da udio izvoza robe i usluga stagnira na razini 42 posto BDP-a Hrvatske, dok je većina novih članica EU-a u posljednje četiri godine ostvarila dinamičan rast udjela ukupnog izvoza u BDP-u, na razinu između 70 posto (Slovenija) i gotovo 90 posto (Slovačka). Jedan od temeljnih dokumenata Nacionalnog vijeća za konkurentnost – “55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske”, postavio je za cilj porast izvoza robe i usluga na 65% BDP-a. Od 2001. taj udio stagnira, a u posljednje dvije godine i pada, upozoravaju u Vijeću. Istodobno brže raste robni izvoz nego izvoz usluga. Dok je robni izvoz povećan sa 18,6 % BDP-a u 2003. na 20,7 % u 2008, udio izvoza turističkih usluga u BDP-u smanjio se sa 18,6 na 16,2 % BDP-a. Očita je i stagnacija udjela uvoza robe i usluga u BDP-u na visokoj razini iznad 50 % BDP-a, što se ogleda u deficitu tekućeg računa bilance plaćanja. Zamjetno je također povećanje udjela investicija, koje se za sada ne odražava u većem rastu izvoza. U posljednje je tri godine doprinos neto izvoza rastu negativan.
Rast robnog izvoza pratio je tempo ukupnoga gospodarskog rasta RH, ali su usporedne zemlje ostvarile dinamičniji rast izvoza. Udio ukupnog izvoza u BDP-u održava razmjerno dinamičan rast robnog izvoza.
Uistinu, porast sa 5 milijardi eura u 2000. na 9,2 milijardi u 2007. djeluje vrlo zadovoljavajuće, posebice u svjetlu punog desetljeća stagnacije do 2003. godine. No, podaci kako Slovenija ostvaruje dvostruko veći izvoz od Hrvatske, a Slovačka, koja je jednake veličine, izvozi u 2007. godini 42 milijarde eura, zahtijevaju pozornost. Deficit trgovine robama i uslugama Hrvatske je na visokoj razini oko 8% BDP-a, s blagim porastom u posljednje tri godine.
S dinamičnim rastom deficita, Bugarska i Rumunjska imaju veći deficit nego Hrvatska, a ostale usporedne zemlje su u znatno povoljnijoj situaciji. Deficit bilance plaćanja dostiže granicu od 9,5% BDP-a. Posebno je nepovoljno to što uzrok rastu deficita nije povećanje udjela kapitalnih dobara u uvozu, jer je taj udjel smanjen sa 30,5% u 2003. godini na 28,8% u 2007. godini. Povećan je udio dobara namijenjenih za široku potrošnju, dok je udio intermedijarnih proizvoda ostao na istoj razini. Posljedice izostanka strukturnih promjena tijekom posljednjih nekoliko godina ne očituju se samo u stagnaciji na ljestvici globalne konkurentnosti, nego i u rastućoj ranjivosti hrvatskoga gospodarstva.
– Sve hrvatske vlade provele su deindustrijalizaciju gospodarstva. Mi smo žrtve uvoznog lobija, a mjere poput izvozne ofenzive su samo “šminkanje” bez ikakvih rezultata. Stanje se neće promijeniti sve dok se kompletno ne promijeni ekonomska politika – upozorava Vladimir Ferdelji, predsjednik Croindustrije pri HUP-u.
Hrvatska mora kroz promjene strukture svojeg rasta preokrenuti trend stagnacije i nazadovanja na ljestvici konkurentnosti.
– U Crnoj Gori i Turskoj cvate turizam, a što smo mi napravili? Za razliku od nas, oni nekog vraga rade. Pošaljimo ekipu u Crnu Goru i Tursku i pogledajmo kako su oni uredili svoje plaže i kafiće. Isto treba napraviti i s ICT-ijem, poljoprivredom i financijskim sektorom. Možemo imati rast BDP-a sedam do 10 posto, ali nam nedostaje vizije i treba donijeti neke političke odluke. Ako brodogradnja nema perspektivu, prestanimo u nju ulagati i usredotočimo se na poljoprivredu, turizam, ICT, energetiku. Moramo napokon prestati trošiti više nego što imamo – ističe Ivica Mudrinić, član Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Sadašnja struktura rasta temeljena je na javnoj i privatnoj potrošnji te visokim javnim investicijama, uz negativan doprinos rastu neto izvoza, a rezultirala je velikom i rastućom zaduženošću zemlje. Nacionalno vijeće predlaže Vladi RH 19 mjera u četiri područja u kojima treba žurno djelovati, kako bi se spasila konkurentnost hrvatske izvozne industrije. Jedna od mjera je i reforma obrazovnog sustava koji bi se više trebao orijentirati na potrebe gospodarstva. Zabrinjavajući je podatak da u RH samo jedna trećina mlade populacije završava fakultet, što je dva puta manje od prosjeka EU. Bez jačanja obrazovanja nećemo moći ponuditi izvozne proizvode koji imaju veliku dodanu vrijednost, a upravo za tim visokotehnološkim proizvodima na zapadu se sve više povećava potražnja. Zabrinjavajući su i rezultati srednjoškolaca na PISA studiji, međunarodnom ocjenjivanju znanja i vještina učenika.
– U PISA testu najslabiji smo u matematici, dok smo bolji iz stranih jezika. Zabrinjava i što su po inovacijama i patentima rezultati RH sve lošiji – rekao je Slavko Krajcar, bivši dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva i član Vijeća.
