EU mora konačno shvatiti Balkan kao svoj prioritet, tvrdi njemački autor i kolumnist Ulrich Ladurner. U svojoj kolumni za tjednik "Die Zeit" on upozorava EU da Balkan ne smije "prepustiti" Rusiji, SAD-u ili Turskoj.
DW: Ako se raspadne Europa, odnosno EU, onda će se to dogoditi tamo gdje je ona najkrhkija – na Balkanu, tamo gdje "na nju izvana djeluju moćne sile", pišete u Vašoj aktualnoj kolumni. To je vrlo snažna slika. Na što konkretno mislite?
Ulrich Ladurner: Namjerno sam odabrao jednu tako snažnu sliku, htio sam usmjeriti pažnju javnosti prema Balkanu - zato što imam osjećaj da se u ovom trenutku tamo, iz različitih razloga, nešto sprema. Naravno da sve te zemlje još nisu članice EU-a, ali moja argumentacija je jasna: to je dio Europe i mora ostati dio Europe. I to treba jasno signalizirati.
Ali upravo to EU ne čini. Tvrdi se već godinama da sve zemlje regije imaju europsku perspektivu, ali napretka nema. Upravo suprotno, regija nazaduje, vidimo i nove napetosti, nacionalisti testiraju koliko daleko mogu ići. EU je posljednjih godina zapostavio Balkan.
Bilo je puno drugih kriza s kojima se EU bavila i morala baviti. Politika je bila u stalnom krizom modusu. A za rješavanje problema na Balkanu treba se usredotočiti na te probleme i potrebna je izdržljivost, upornost. A u tome EU nije uspjela, jer se i sama bori za preživljavanje. Dodatni je problema da su se na Balkanu s vremenom formirale strukture koje se odupiru reformama. I sad je teško "razbiti" te strukture.
Balkan se vratio u fokus, kao geopolitički vrlo zanimljiva regija. Zato bi EU konačno trebao uvesti reda u regiji i Balkan početi doživljavati kao prioritet, stoji u Vašem tekstu. Nije li to iluzorno očekivati u ovom trenutku?
Sjetimo se 90-ih godina, kada su balkanski ratovi okončani zahvaljujući američkim intervencijama i angažmanu Clintonove administracije. Europljani nisu mrdnuli prstom ni u BiH ni na Kosovu. Ne mogu zamisliti da Balkan danas pretjerano zanima Donalda Trumpa. Zbog toga EU i ima odgovornost da se pobrine oko te regije – i to u vlastitom interesu. Balkan se ne smije prepustiti drugima. Ni Amerikancima, a ni Rusima.
Ali svojim nedjelovanjem, barem ne dovoljno odlučnim, EU Balkan prepušta drugima…
Da, ali ne smijemo ipak zaboraviti da ljudi na Balkanu žele u EU, EU je atraktivan. Još uvijek unija ima većinu tih ljudi na Balkanu na svojoj strani. Ali u pravu ste, premalo je napravljeno i EU je zato izgubio simpatije i podršku i dio tih ljudi. Bilo je premalo pritiska na lokalne moćnike poput Dodika i ostalih. I premalo potpore demokratskim snagama u regiji. Bez obzira na sve, ja ipak ne mislim da je Balkan izgubljen.
Kad se radi o europskim perspektivama zemalja regije, postoji ona šaljiva rečenica koja, čini mi se, dobro opisuje status quo: jedni se pretvaraju da žele postati članovi EU-a, a drugi se pretvaraju da ove prve žele primiti…
Činjenica je da u ovom trenutku nema konkretnih perspektiva da će zemlje regije u dogledno vrijeme postati članice EU-a. Unija je sama u toliko dubokoj krizi da nije u stanju primiti nove članice. Za to jednostavno nema potrebne većine. Ako to nije moguće, a čini mi se da u idućih 10-15 godina članstvo neće biti moguće, puno drugih stvari je moguće. Balkan treba vratiti na dnevni red, reći da je to prioritet, jasno signalizirati da se neće tolerirati daljnji proces dezintegracije, mislim pritom i na Republiku Srpsku, može se investirati, intenzivno surađivati…
Kako ocjenjujete ulogu Njemačke u regiji? U BiH ili Makedoniji, na primjer, gdje su krize najočitije?
I Nijemci su, kao i ostatak EU-a, dugo vremena "spavali" kad se radi o Balkanu, preciznije govoreći oni su se bavili drugim problemima. Ali su se onda probudili, nakon velikih prosvjeda u BiH, ali i nakon što su shvatili da je Putin aktivan na Balkanu, Nijemci i Britanci su pokrenuli zajedničku inicijativu kako bi izvršili pritisak kako bi se zemlje regije reformirale. Njemačka je shvatila da mora učiniti više, ali evo opet vidimo i na summitu na Malti da Balkan nije glavna tema – glavna tema su bile Libija i migranti. Čak i u vremenima kada su migranti bili na Balkanskoj ruti, nije se pričalo o Balkanu, već o migrantima.
Znači opet ništa od prioritetnog tretmana Balkana? Balkan kao zadnja rupa na svirali?
Nažalost ne, trenutno ne. Ali će Balkan opet postati prioritet ako izbije neka veća kriza. A onda će biti prekasno.
Je li stvarno moguće izbijanje novog rata na Balkanu?
Ne. Ne vjerujem da bi mogao izbiti rat kao u 90-im godinama. Ne mogu si to zamisliti. Ali vidimo da se pojačava konfliktni potencijal. Vlak u smjeru Kosova, manjkave ekonomske perspektive, masovna migracija mladih, pretpostavke da se Balkan opet pretvori u konfliktnu regiju su dakle prisutne. Ne želim uspoređivati Balkan sa Sirijom, ali i na Balkanu se sudaraju interesi velikih sila. EU je aktivna u regiji, vidimo da su i Rusi aktivni, tu je i Turska…
Kako će se Trumpov izbor odraziti na Balkan?
To tek treba vidjeti, on je dosta neuračunljiv. Ono što je važno jest reći da je Balkan odgovornost EU-a. Balkan nije još kompletno dio EU-a, ali je dio Europe. EU mora odlučnije djelovati kako bi regija napredovala, a ljudi imali perspektivu. To nije zadaća ni Amerike ni Rusije. Već naša zadaća, nas Europljana.
S Ulrichom Ladurnerom je razgovorao Srećko Matić.
Ulrich Ladurner je njemački autor i kolumnist za ugledni tjednik „Die Zeit". Tijekom svoje karijere izvještavao je s mnogih kriznih područja, od BiH, Kosova, Afganistana, Pakistana, Irana, Iraka ili Libije. Autor je brojnih knjiga.
>> 'Trump će Balkan prepustiti Putinu'
Svi problemi Balkana kako danas tako i tokom prošlog stoljeća , svi ti međuetnički ratovi, sukobi i ubijanja su dio povjesnog nasljeđa turskog osvajanja i predugačkog višestoljetnog vladanja ovim djelom Europe . Turci su svojim osvajanjima doveli do velikih etničkihih promjena ovih prostora , tako su Staru Srbiju ( Sandžak, Kosovo i Metohiju) nastanili Albanci i novopečeni Muslimani , s druge strane Srbi su se pomjerali na sjever i zapad na područje Vojvodine i Bos.Krajine ( Turske Hrvatske) , Like, Banije , Korduna i sjeverne Dalmacije gdje ih prije Turaka nije bilo , kroz proces islamizacije u Bosni što je također dirtektna posljedica turskih osvajanja je formiran posebni današnji bošnjački narod , itd . Dakle, za sve nevolje balkanskih naroda direktnu krivnju snose Turci a kasnije zapadnoeuropske sile Britanija i Francuska koje su dugo održavale propadajuće Osmansko carstvo na životu spriječavajući balkanske narode da se oslobode ranije Turaka i uspostave funkcionalne države , kasnije tokom 20.st. Balkan je bio interesno područje gdje su velike sile utjecale poglavito Njemačka s jedne i Britanija s druge strane a i Rusija sa svoje pogotovo komunisti iza 2.svj.rata sa svim posljedicama ali to je jedna poduža posebna priča . Ali sve se vuče od Turaka i da njih nije bilo Balkan bi sasvim drugačije izgledao i bio znatno manje etnički izmiješan sa znatno manje međusobnih sukoba.