U Rimu se danas i sutra obilježava 60. obljetnica potpisivanja Rimskih ugovora, dokumenta na kojem je izrasla današnja Europska unija. U slavljeničkoj godini EU je na prekretnici – Britanija izlazi iz Unije, a čelnici pokušavaju osmisliti novi smjer usred rastućeg populizma i protu-EU pokreta. Izbori u Francuskoj bit će veliki test za jedinstvo i budućnost EU, a o tome smo razgovarali s francuskim državnim ministrom za europska pitanja Harlemom Désirom.
Val populizma i ekstremizma širi se Europom i svijetom. Nakon nizozemskih izbora, sve su oči uprte u izbore u Njemačkoj, ali i u Francuskoj. Kako objašnjavate popularnost Marine Le Pen?
Svjedoci smo porasta populizma i nacionalističkog diskursa u cijeloj Europi, ali i na drugim kontinentima. Ovaj fenomen prisutan je i u Francuskoj i protiv njega se moramo boriti. Rastu ovih pokreta pogoduju strah – od globalizacije, od pogoršanja situacije, od nepoznatog – ali i laži, demagogija njihovih vođa, kao i krivo pojednostavljena rješenja za složene probleme. Oni se razvijaju i zbog podjela unutar naših društava. Stoga se moramo istovremeno boriti protiv ideologije koja počiva na mržnji i lažnih rješenja koja nude jer nijedan od velikih izazova s kojima se suočavamo, poput terorizma, imigracije, ekonomske globalizacije, nema rješenja u isključivo nacionalnim odgovorima. Međutim, potrebno je uvesti više socijalne pravde i uključenosti u naše nacionalne i europske politike kako bismo isušili tlo na kojem populizam raste. Uvjeren sam da ovaj uspon populizma možemo zaustaviti i iskorijeniti kao što su to Nizozemci pokazali svojim glasovanjem prije nekoliko dana. I Francuska će mu se morati čvrsto suprotstaviti. To je u skladu s njezinom poviješću, univerzalnim vrijednostima te s njezinom ulogom u Europi i svijetu. Moj je doprinos ovoj borbi zagovaranje Europe koja bolje udovoljava potrebama građana. Europa u nesigurnom svijetu mora štititi našu sigurnost, naše gospodarstvo i naš socijalni model. To je ono što Francuska zagovara na europskoj razini i to ćemo potvrditi s čelnicima EU u Rimu u povodu 60. obljetnice Rimskih ugovora.
Kako vidite budućnost EU? Govori se ponovno o konceptu Europe s više brzina, no gdje je u njemu Hrvatska i kolika je opasnost da neke države ostanu izolirane na periferiji?
Naših 27 država mora nastojati u svakoj prilici napredovati na prioritetnim područjima za gospodarstvo, investicije, zapošljavanje, ali i za sigurnost i obranu. No, ako neke države članice ne žele sudjelovati u ovom napretku, one ne mogu blokirati Europu. Ugovori nam daju mogućnost suradnje s onim državama koje to žele. Tu se ne radi o isključivanju, nego o poticanju stvaranja novih projekata kada smatramo da je to potrebno. To je ono što je francuski predsjednik nazvao „diversificirana suradnja”. Ako dobro pogledamo, upravo je ta ideja već u prošlosti omogućila uvođenje eura ili Schengena. To su procesi koji moraju ostati otvoreni i kojima se sve države članice koje žele sudjelovati moraju moći pridružiti. Znam da ova ideja može izazvati zabrinutost. Upravo zbog toga želim naglasiti da ovakva suradnja treba biti uključiva i dinamična, ne dopuštajući da bilo tko ostane po strani, osim onih koji ne žele sudjelovati.
Što uopće danas EU može ponuditi svojim članicama, ali i zemljama kandidatkinjama?
Europa može puno toga dati državama članicama i europskim građanima u ovom nesigurnom svijetu. No i svaka država članica može pridonijeti koheziji, solidarnosti i europskoj kreativnosti. Mi ćemo svakako biti jači zajedno u ključnim gospodarskim područjima za budućnost poput digitalnog jedinstvenog tržišta, energije, istraživanja i inovacije. Junckerov plan podrške investicijama vrlo je važan u tom pogledu. Europa nam u budućnosti mora pružiti bolju koordinaciju na području sigurnosti, jačajući kontrolu naših zajedničkih vanjskih granica, suradnju policije i obavještajnih službi u borbi protiv terorizma, Europu obrane. Ali isto tako moramo surađivati i na drugim područjima o kojima ovisi naša budućnost, kao što je borba protiv klimatskih promjena. Na kraju, ne smijemo zaboraviti da Europa štiti mir, demokraciju i ljudska prava na našem kontinentu i jača našu ulogu u globalizaciji.
Možemo li uopće govoriti o nekoj zajedničkoj budućnosti kad smo – a bilo je to najvidljivije za vrijeme migrantske krize – svjedočili da je nemoguće postići zajednički dogovor? Što je s principom solidarnosti, na kojem je EU baziran, kad neke države ne žele imigrante i dižu ograde?
U pravu ste, pitanje solidarnosti je ključno za Europu koja je stavljena na kušnju. Ne može postojati Europa à la carte. S ove točke gledišta, izbjeglička kriza je pokrenula poteškoće jer se nisu svi pokazali jednako solidarnima, iako u nekom trenutku svakome zatreba solidarnost drugih država članica. Želim da 60. obljetnica Rimskih ugovora bude prilika da se podsjetimo na naše zajedničke vrijednosti, našu zajedničku sudbinu i naše jedinstvo. Učinkovito ćemo odgovoriti izazovima migracijske krize ako svaka država članica preuzme svoj dio odgovornosti u graničnoj kontroli, podršci osobama u nuždi u njihovoj zemlji podrijetla i tranzitnim zemljama, prihvatu i premještanju izbjeglica.
U srijedu se dogodio napad u Londonu. Francuska je doživjela nekoliko strašnih terorističkih napada.
Podrška naših europskih partnera bila je veoma važna. Francuski predsjednik okupio je Francuze oko naših vrijednosti bratstva i odbacivanja mržnje. Ali isto tako zbog jačanja sigurnosti i borbe protiv ISIL-a u Iraku i Siriji. Teroristi nas žele zastrašiti i podijeliti, a mi moramo učiniti upravo suprotno. Naravno da trošimo puno više sredstava za sigurnost, policiju, obavještajnu službu i obranu. Usvojili smo nove zakone za borbu protiv terorizma, ali mi to činimo uz poštivanje vladavine prava i međunarodnih konvencija, to je bitno. Francuzi se nisu predali strahu. Nastavili su izlaziti, ići na koncerte, raditi svoj posao, pa i ako je potrebno više opreza. Ostati slobodni – to je odgovor na terorizam i njegovo suzbijanje.
>>On je 'apsolutni junak' napada na London. Britanski političar prvi pokušao spasiti život policajcu
>>Policija otkrila identitet napadača iz Londona, rođen u Britaniji, MI5 ga ranije već istraživao
Vidi se na slici da je dotični pravi francuz...LOL i taj ima hrabrosti govoriti o porastu populizma i nacionalizma...naravno ne spominjući niti jednom riječi koji je uzrok...