Grčka je sinoć u ponoć postala prva gospodarski razvijena država svijeta koja nema novca da vrati dospjeli dug Međunarodnom monetarnom fondu i tako ušla u ogluhu ili bankrot. Tako se jedna država nekoć ugledne eurozone pridružila državama poput Sudana, Perua, Liberije, DR Konga, Somalije, Zambije ili bivše SFRJ, koje su u prošlosti doživljavale slične bankrote kada nisu imale novca za dug MMF-u.
Iako ogluha prema MMF-u nema izravne posljedice na status Grčke u eurozoni, činjenica da je istovremeno sinoć istekao i program pomoći (u kojem je sudjelovao MMF, uz države eurozone) može imati izravne posljedice u obliku zamrzavanja pristupa grčkih banaka zajmovima Europske središnje banke za očuvanje likvidnosti u izvanrednim situacijama. To može imati izravne posljedice na status Grčke u eurozoni jer može tu zemlju ostaviti bez dovoljno eura u opticaju i prisiliti grčke vlasti da uvedu paralelnu valutu u kojoj bi isplaćivale mirovine i plaće.
- Izlazak Grčke iz eurozone, koji je dosad bio samo teoretsko pitanje, nažalost više ne može biti isključen kao mogućnost - rekao je Benoit Cœuré, član izvršnog odbora Europske središnje banke (ECB), u razgovoru koji je jučer objavio francuski dnevni list Les Echos. Posljednji sati uoči sinoćnjeg isteka programa pomoći i ogluhe Grčke na dospjelu ratu duga MMF-u protekli su u dramatičnim pokušajima dviju posvađanih strana (Grčke i ostatka eurozone) da učine nešto u posljednji čas.
Grčki premijer Alexis Tsipras rano poslijepodne zatražio je novi, treći paket pomoći koji bi trajao dvije godine i bio praćen pregovorima o otpisu grčkog duga. To je zatražio u zahtjevu upućenom Europskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM), fondu koji je eurozona uspostavila proteklih godina upravo s ciljem da obrani eurozonu od urušavanja u scenarijima poput izlaska Grčke. - Od ovog trena, jasno dajemo do znanja da odluka o održavanju referenduma nije kraj, nego nastavak pregovora o boljim uvjetima za grčki narod - poručio je u pisanoj izjavi. No, ministri financija eurozone na telekonferencijskom sastanku Eurogrupe, hitno sazvanom za sinoć u 19 sati, odbili su njegov zahtjev.
Novi sastanak Euroskupine, također ne fizički, nego telekonferencijski, sazvan je za danas prijepodne. U međuvremenu, kasno sinoć zamjenik grčkog premijera Yannis Dragasakis na javnoj televiziji ERT izjavio je da grčka vlada šalje nove prijedloge reformi kojima čini dodatni napor da zadovolji uvjete Trojke. Dodao je i kako bi se nedjeljni referendum mogao otkazati, premda predsjednik grčkog parlamenta tvrdi da to sada više nije moguće. I predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker pokušavao je jučer, u posljednjim satima prije isteka programa pomoći, Tsiprasa nagovoriti na nešto sasvim drugo od onog što je Tsipras predložio: na to da se vrati u pregovore koje je prekinuo kad je u petak kasno navečer objavio referendum, da prihvati posljednji prijedlog Trojke koji mu je predstavljen u petak i da vodi kampanju u kojoj od građana traži da na referendumu u nedjelju glasaju za takav sporazum.
Ukratko, Juncker je Tsiprasu ponudio da okrene ploču i pokaže poslušnost i volju za kompromisom koju dosad nije pokazivao. S obzirom na to da odluke donesene na Eurogrupi zahtijevaju i parlamentarnu ratifikaciju u njemačkom i drugim parlamentima, bilo je nemoguće da dogovor u posljednji čas, čak i da se postigne, bude implementiran do ponoći, kad je istekao postojeći program pomoći i dospio dug Grčke prema MMF-u. Pokušaj spašavanja Grčke od bankrota, kaosa i iskliznuća iz eurozone tako se odvijao doslovno do posljednjeg trenutka u kojem su se kazaljke poklopile i označile ponoć. U prvoj minuti današnjeg dana Grčka se prvi put od početka dužničke krize 2010. našla izvan programa međunarodne pomoći i odsječena od redovnih financijskih tržišta. No, Tsipras je još u ponedjeljak navečer izgledao kao da nije zabrinut jer, kako je rekao, "države ne mogu bankrotirati, samo banke mogu".
>> Tisuće Grka poručilo: 'Izlazak iz eurozone bio bi ekonomski Armagedon!'
>> Evo kako je Grčka potrošila golemi novac dobiven od međunarodnih institucija!
Jesenti milu bigulicu, ništa novo pod kapom nebeskom. Grčka je je jednostavno opet postala dužna kao Grčka - po tko zna koji put u posljednjih dvjestotinjak godina. Ovaj put ništa bitno neće se promijeniti. Naime, kad bi se zbog Grčke raspala eurozona, tad bi i superlagodan i superluksuzan život blaziranih i moralno otupjelih eurobirokrata otišao u vjetar, a to se ne smoje dogoditi ni pod koju cijenu. Oni će radije i dalje porezno cijediti petstotnjak milijuna Europljana te upumpavati novac u Grčku, nego se odreći i samo jednoga od svojih brojnih privilegija. Ljudi smo, kaj ne?