Dilema, koja je stoljećima intrigirala povjesničare, vezana uz odgovor na pitanje tko je zapravo otkrio Ameriku, uporabom najsuvremenijih analitičkih tehnika konačno je razriješena. Sada se zna nepobitno: na američkom tlu su prije Kolumba bili - Vikinzi.
Tvrdnja, koja je stoljećima egzistirala u udžbenicima povijesti i zemljopisa, da je Ameriku otkrio Kolumbo 1492. godine, početno je bila zasnovana na usmenoj predaji potekloj sa španjolskoga kraljevskog dvora. Sredinom XX. st. predaju je pretvorio u znanstvenu činjenicu pronalazak tzv. "Karte Vinlanda", na kojoj je prikazan istočni dio sjevernoameričke obale, a za koju se tvrdilo da su je nacrtali Kolumbovi kartografi.
Karta Vinlanda
Karta je inače pronađena u jednom isusovačkom samostanu, vlasnici su tvrdili da potječe iz XV. st., i da ju je pronašlo papinsko izaslanstvo u Mongoliji. Prema njima, "Zemljom Vinlanda" Kolumbo je nazvao područje od Hudsonova zaljeva na sjeveru današnje Kanade, preko Velikih jezera, pa sve do Floride, što je i prikazano na karti. Ispitivanja starosti papirusa na kojem je karta nacrtana, nedvojbeno su potvrdila da potječe iz XV. st., pa je karta postala "krunski" znanstveni dokaz u prilog tezi da je Ameriku otkrio Kolumbo. Za sve, osim za Kirsten Siveer, povjesničarku norveškoga Kraljevskog instituta za istraživanje povijesti.
Ona naime već godinama nastoji dokazati da su Ameriku prvi otkrili Vikinzi, potkrepljujući ovu tezu velikim brojem čvrstih argumenata i dokaza pronađenih prilikom istraživanja u zaljevu Meadows, dakle u području između Newfoundlanda i Labradora. Pojava "Karte Vinlanda" odmah je pobudila njezinu sumnju, budući da je to bio jedini postojeći kartografski dokument iz tog vremena, ništa o otkriću Amerike nije postojalo ni prije, a ni nakon njezina nastanka. Stoga je njezina ekipa povjesničara i stručnjaka još jednom, pomoću najsuvremenije elektronske opreme za spektralnu analizu, detaljno analizirala "Kartu Vinlanda", i ustanovila da je karta - krivotvorina. Točno je bilo naime da papirus potječe iz XV. st., ali je tinta kojom je karta nacrtana sadržavala sintetičke tvari, koje u XV. st. jošš nisu bile ni otkrivene.
Analiza tinte
Prema rezultatima analize, tinta je potjecala iz razdoblja između 1923. i 1935. godine, kada su već postojali sintetički aditivi za tintu, i karta je zapravo tada i bila nacrtana. Daljnje je istraživanje otkrilo da je kartu nacrtao isusovac Fisher, koji je slovio za vrsnoga kartografskog stručnjaka, i koji je, očaran pričama o Kolumbovu otkriću Amerike, ali i nekim povijesno-političkim razlozima, na svaki način nastojao materijalnim dokazom potvrditi staru usmenu predaju. Nakon ovog otkrića "Karta Vinlanda" je sasvim izgubila znanstvenu vjerodostojnost, što bi moglo uskoro utjecati i na promjenu historiografije u udžbenicima povijesti i zemljopisa.
Inače, istraživanja koja provodi Kirsten Siveer sa svojom ekipom ukazuju da su Ameriku otkrili Vikinzi s Leifom Erikssonom na čelu oko 1000. godine, prilikom svojih pohoda u ribolovna područja Grenlanda, odakle su se vrlo često u potrazi za ribom znali spuštati do sjevernih rtova Labradora i Newfoundlanda, dakle područja današnje Kanade. U prilog ovoj tezi govore mnogobrojni materijalni dokazi, pa norveški povjesničari vjeruju da će, nakon što je ustanovljeno da je "Karta Vinlanda" krivotvorina, njihova teza konačno postati znanstveno verificirana činjenica, čime će napokon biti ispravljena stoljetna nepravda vezana uz njihove čuvene pretke, Vikinge. (M. N.)
