NATO je neutralan kada je riječ o statusu Kosova, kaže za DW predstavnik Saveza zadužen za Zapadni Balkan Laurie Walker.
Utjecaj Rusije na Balkanu očito je sve veći. Kako na to reagira NATO, imajući una umu neizvjesnost zbog nove američke administracije?
Balkan vidimo kao jednu od regija koje su od strateškog značenja za Savez, ali također vrlo pazimo da zemlje u regiji mogu bez pritisaka donositi vlastite odluke. Zato smo zabrinuti zbog sve veće propagande i dezinformacija s ruske strane. Ono što osjećamo kao važno sa stajališta NATO-a jest da se tome suprotstavimo činjenicama, kontinuirano i na miran način. Mi ne pokušavamo natjecati se s Rusima u nekoj vrsti propagandne utrke, ali se trudimo – pa neka činjenice govore same za sebe. Nastavit ćemo podržavati zemlje te regije i njihovu sposobnost da donose vlastite odluke, a povećali smo i suradnju s Europskom unijom u pogledu podrške tim zemljama. Također mislim da moramo biti oprezni i sagledati činjenice: katkada se ruski utjecaj u toj regiji preuveličava. Ako uzmete za primjer Srbiju i pogledate statistiku ruske trgovine s tom zemljom, vidite da taj udio čini oko osam posto ukupne trgovine Rusije, dok je udio EU više od 60 posto. Te stvari moramo imati na umu.
Konkretno, kakvom komunikacijom ili kakvim mjerama se suočavate s tim rastućim fenomenom?
To je fenomen koji postaje sve veći, ali nije sasvim nov. Ono što mi radimo jest da vodimo računa da šaljemo koherentne i koordinirane, strateške poruke i da budno pratimo što se događa u toj regiji. Također, mi se politički bavimo tom regijom: glavni tajnik NATO-a nedavno je bio u Bosni i također posjetio KFOR. Uvjereni smo da dajemo sve od sebe kako bi naša poruka bila jasna.
Spomenuli ste posjet glavnog tajnika Bosni i Hercegovini i Kosovu. Kako NATO vidi te dvije zemlje u svojoj strategiji sigurnosti u cjelini i u toj regiji?
Prije nego što odgovorim, želio bih dati malo uopćeniju sliku o tome kako se NATO odnosi prema toj regiji. Saveznici su dosljedno isticali svoju posvećenost regiji. Prva stvar koju NATO radi jest da podupire sigurnost i stabilnost u regiji, naročito kroz nazočnost KFOR-a na Kosovu. Ali mi također radimo sa svim zemljama u toj regiji kroz partnerstvo i reforme, pomažući im da izgrade svoje kapacitete, jedna drugu integriraju i da surađuju. Podržavamo članstvo u NATO-u onih zemalja koje to traže i pomažemo im na tom putu.
Kada pogledamo Bosnu, ona želi postati članica NATO-a i ima jasne ciljeve u vezi s time. Bosna je postala izvoznik sigurnosti i prisutna je već neko vrijeme u Afganistanu. Oružane snage Bosne dobar su primjer za reforme. Kada je riječ o Kosovu, NATO kao takav nije „u poslu priznavanja". Mi smo neutralni kada je riječ o statusu Kosova. Mi smo tu da na osnovi rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1244 zajamčimo sigurno okruženje za sve tamošnje zajednice. KFOR je uz Kosovsku policiju i Eulex treći čimbenik, i mi podržavamo kosovske sigurnosne snage u izgradnji njihovih kapaciteta kako bi one također efikasno igrale svoju ulogu u sigurnosti i stabilnosti na Kosovu.
NATO ostaje posvećen politici otvorenih vrata. To je bila jedna od najuspješnijih politika Saveza
Ali u posljednje vrijeme porasla je nestabilnost u BiH i na Kosovu zbog različitih utjecaja, sigurnosnih pitanja i provokacija. Kako reagirate u slučajevima kao što su izgradnja zida u Mitrovici ili provokacije sa srpskim vlakom?
Ono što je važno jest da ljudi ostanu mirni i ublaže retoriku, jer je u interesu svih da zaista rade zajedno i na bitnim pitanjima. Poruka koju NATO stalno šalje glasi: mi smo statusno neutralni kada je riječ o Kosovu i podržavamo stabilnost svih zajednica na tom području. Zid se uklanja, a glavni tajnik NATO-a u Davosu se sastao s premijerom Srbije kako bi razgovarao o incidentu s vlakom i izrazio našu zabrinutost u vezi s tim. Zatim je bio još jedan sastanak u sklopu dijaloga Beograd – Priština koji NATO podržava. Dakle, u suštini naša poruka jest da se gleda dugoročno, da se zadrži mir, da porast nacionalističke retorike nije nikome u interesu, iako se ovakve stvari događaju s vremena na vrijeme, tu i tamo. Ali, u biti, mi smo tu kako bismo imali stabilizirajući i umirujući utjecaj na ono što se događa u regiji.
Politika Srbije jednostavno bi se mogla ovako opisati: „Da" Europskoj uniji i zapadnoj integraciji, ali „ne" ili neutralan odnos u vezi s integracijom u NATO. Vidite li i Srbiju kao budućega kandidata za članstvo u NATO-u?
Za nas se ne radi o članstvu, već o partnerstvu, jer, kao što sam rekao, mi poštujemo želje različitih zemalja. Srbija ne traži članstvo u NATO-u i mi ne pokušavamo potaknuti je u tom smjeru. Mi smo i više nego sretni da radimo sa Srbijom na bazi vojne neutralnosti o kojoj je odluku donio njezin parlament, baš kao što to radimo s mnogim drugim zemljama – Austrijom, Finskom, Švedskom ili Irskom. Dakle, mi u stvari imamo dobre odnose sa Srbijom, kako u pogledu praktične suradnje, tako i u političkom dijalogu, pa pitanje članstva za nas nije tema.
A što je s Crnom Gorom. Ta je zemlja vrlo blizu ulasku u NATO, ali je veliki broj njezinih građana protiv članstva. Što poduzimate kako biste u toj zemlji osigurali podršku za NATO?
Nisam uvjeren da je polovica stanovništva zaista apsolutno protiv članstva u NATO-u, kao što ste Vi to rekli. Vlada, ali i više oporbenih stranaka, podržavaju članstvo u NATO-u. Ali mi shvaćamo da je to i dalje tema u javnoj raspravi u Crnoj Gori, i da je bilo mnogo napora od vlasti i nevladinih organizacija da se ljudi uključe u tu diskusiju. Mi smo bili dio toga.
Donald Trump do sada nije uspio poslati jasne signale u vezi s budućim proširenjem NATO-a u Europi. Mislite li da će se politika proširenja nastaviti?
NATO ostaje posvećen politici otvorenih vrata. To je bila jedna od najuspješnijih politika Saveza: od prvobitnih 12 članica prilikom osnivanja 1949. godine, porasli smo na 28, a uskoro će nas, nadam se, biti i 29. Veselim se završetku svih formalnosti i dobrodošlici Crne Gore u Savez.
Nakon posljednjih sastanaka u Münchenu i Bruxellesu, stječe se dojam da strah u vezi s budućnošću NATO-a polako nestaje i da postoji neki novi konsenzus o politici Saveza. Je li to točno?
Bilo je nekih jakih poruka o posvećenosti Sjedinjenih Država NATO-u i to s najviše razine. Glavni tajnik također je jasno dao na znanje da radi na pitanju troškova i mi u tome napredujemo.
U posljednje vrijeme je bilo puno govora o opasnosti od islamskog ekstremizma na Balkanu?
NATO se time bavi preko svojih osnovnih instrumenata o kojima sam već govorio: izgradnjom i jačanjem institucija i kapaciteta. U tim područjima radimo sa svim zemljama u toj regiji, obučavamo i osiguravamo sigurno skladištenje oružja i streljiva: tijekom godina u toj smo regiji uništili na desetke tisuća komada malog oružja i tisuće tona streljiva kako bismo bili sigurni da to oružje neće biti zloupotrijebljeno. Također, potičemo suradnju civilnih i vojnih vlasti u regiji. Dakle, mi jako puno radimo sa zemljama u toj regiji.
Laurie Walker zadužen je za regiju Zapadnog Balkana pri Odjelu NATO-a za političke poslove i sigurnosnu politiku.
>> Koja je država NATO-a 2015. pokušala srušiti mađarsku vladu?
Tuzite ih kao sto smo mi vas. Jos vama NATO nije napravio pokolj od preko 8 000 ljudi. Nije pobio vecinska bosnjacka mjesta Brcko,Focu,Visegrad,Prijedor,Zvornik,Vlasenica,Srebrenica,Bratunac,Doboj... Nije napravio koncetracione logore poput Keraterma,Manjace,Trnopolja,Batkovica... koje su obisle cijeli svijet i godinama kvarile obroke civilizovanih ljudi u svijetu dok ste bjesomucno ubijali civile po Sarajevu na celu sa vasim vojvodama "Seseljem,Vucicem,Nikolicem.. Jao jao kad samo procitam ove "Velikosrpske komentare,kosa mi se na glavi dize... Kako samo oni znaju za svoju bol a da ih "zabole ona stvar" sto su drugima nacinili i napravili... "Ko nas bre zavadi"...